Dostupni linkovi

Hrvatski intelektualac i političar srpskog podrijetla Milorad Pupovac, koji već gotovo dvije decenije zagovara politiku dijaloga, a ne konflikata, upozorio je da je komunikacija Zagreba i Beograda preopterećena političkim nasljeđem iz devedesetih i predlaže formiranje svojevrsnih vijeća povjerenja, kako bi se to nasljeđe prevladalo. Njegova inicijativa naišla je na doista različite reakcije.

Postojeća komunikacija između predstavnika vlasti dviju država ponekad nije dovoljna za održavanje i proširenje odnosa, jer oko nekih tema – posebno onih povezanih s ratom – postoje za politike gotovo neupitne istine, pojasnio je za naš radio svoje razmišljanje potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac. Zato bi – sugerira Pupovac - trebalo formirati svojevrsna vijeća povjerenja ili vijeća dobre volje od ljudi neopterećenih političkim istinama, koja bi postepeno stvorila prostor za diskusiju i sagledavanje stvarnih činjenica i motiva u zbivanjima iz devedesetih.


„Čini mi se da je neophodno da postoji jedno takvo tijelo, jer svi pokušaji koje smo imali – uključujući neke najnovije – posve nepredvidivo, ili – još bolje – posve predvidivo, zapliću se, sputavaju u tekućim događajima ili u potezima koji su vezani za nasljeđe devedesetih. Na taj način postajemo taoci, usporavamo svoj hod i ograničavamo prostor za oslobađanje od tog nasljeđa.“


Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i politički analitičar Branko Caratan za naš radio kaže kako bio jedno tijelo kakvo Pupovac predlaže moglo pomoći, ali – ne bitno! Bitna je stvar da srpska politika mora raščistiti sa svojom recentnom prošlošću, procjenjuje naš sugovornik. Odnosi snaga u Srbiji su takvi da pobjednička europska struja i dalje mora voditi računa o veoma jakim i utjecajnim nacionalističkim snagama.


„To vođenje računa o nacionalnim mitovima koji još u Srbiji nisu prevladani je možda kod ministra vanjskih poslova Jeremića malo jače naglašeno, i utoliko onda ispada da je to jedan veliki problem. Zapravo, to i nije problem hrvatsko-srpskih odnosa; to je problem srpske politike same.“


Glavni Pupovčev oponent u srpskoj zajednici u Hrvatskoj, predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula za naš radio kaže da nije problem u komunikaciji, već u nesposobnosti hrvatske Vlade – u kojoj na istaknutim mjestima sjede Pupovčevi stranački kolege - da provodi vlastite zakone i dovrši povratak izbjeglih Srba i omogući im život dostojan čovjeka.


„Ovo sa tužbom i priznanjem Kosova je samo dolilo ulje na vatru. Ali mi znamo da je suština problema u 200.000 izbjeglica koje su u Srbiji i koje pritišću vladu Srbije, koja je očekivala da će Hrvatska da reši taj problem, pogotovo ova koalicija SDSS i HDZ-a. Zbog nesposobnosti ili nespremnosti da ta pitanja riješi, sada bi se formiralo nekakve komisije za pomirenje. Ljudi više nisu zavađeni, komunikacija postoji na raznim nivoima, jedino dvije vlade treba da se nađu i da dogovore kako to pitanje riješiti.“


Vesna Teršelič, predsjednica nevladine udruge „Documenta“ koja se bavi suočavanjem s prošlošću kaže za naš radio da je uloga vlada i parlamenata ključna, jer oni imaju stvarnu moć.


„Ja mislim da je građanski dijalog važan i dobro je da je što bogatiji, važna je svaka komunikacija od čovjeka ka čovjeku, ali ono što je najsnažnije i najmoćnije su stvari koje mogu iskomunicirati vlade. Mislim da i vlade i osobe trebaju poći od činjenica i onda graditi povjerenje i graditi što više zajedničkih poduhvata, projekata i koraka.“


A najbitniji projekt u kojem bi Hrvatska i Srbija trebale jedna drugu podržavati je ubrzavanje procesa pridruživanja Europskoj uniji, zaključuje Vesna Teršelič.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG