Dostupni linkovi

Državna uprava još daleko od europskih standarda


Foto: Enis Zebić

Za ulazak u Europsku uniju Hrvatska mora, uz reformu pravosuđa, temeljito reformirati i osuvremeniti državnu upravu. U Vladi tvrde da je već puno učinjeno na edukaciji službenika, a osobito informatizaciji, dok eksperti i dalje upozoravaju na nisku obrazovnu strukturu zaposlenih, a pogotovo na nedovoljno poznavanje stranih jezika, što je preduvjet za bilo kakvu komunikaciju s europskim institucijama.

Predstavnici hrvatske državne uprave tvrde da se u reformi javne uprave u Hrvatskoj puno učinilo, da je tehnološki vrhunski opremljena, da je u toku edukacija više od 50.000 zaposlenih, samo u državnim službama, no, neovisni analitičari procjenjuju da je sve to još jako daleko od uvjeta koje je Hrvatskoj postavila Europa, a najbolnija točka je, prema riječima Davora Gjenera, stručna osposobljenost i znanje jezika:

"Bojim se da bi situacija mogla postati alarmantna onog momenta kada postanemo članica Europske unije. U tom trenutku se nalazite u situaciji kada barem jedna trećina javne uprave na dnevnoj razini mora komunicirati s Briselom. To znači da ljudi koji rade u javnoj upravi, s jedne strane, moraju odlično vladati engleskim jezikom, a s druge strane moraju vladati meta jezikom briselske administracije."

Problem je što su plaće državnih službenika u Hrvatskoj vrlo niske, prema podacima sindikata, tek nešto više od 500 eura, pa stručni i obrazovani ljudi, ističe predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika, Branko Pleša, jednostavno bježe iz uprave:

"Oni bježe u profitabilnije sektore – u privatni sektor, u osiguravajuća društva, u banke - tamo gdje je bolje. Završe pripravnički staž u državnom sektoru, steknu neophodno iskustvo i odlaze dalje, tamo gdje su bolje plaće."

Upravo se ovih dana vode tvrdi pregovori između Vlade i Sindikata državnih službenika i namještenika zbog Vladinog odustajanja od sporazuma prema kojem su im u iduće tri godine plaće trebale rasti za šest posto, a sada im se zbog ekonomske krize i "stezanja remena" nudi maksimalno tri posto i to od srpnja 2009. godine. Ministar financija, Ivan Šuker, u emisiji Hrvatskog radija pojašnjava da se od sporazuma odustaje zbog nove ekonomske situacije u zemlji i svijetu, te činjenice da Hrvatska u idućoj godini mora vratiti čak 8,5 milijardi eura vanjskog duga:

"I sva sredstva treba preusmjeriti i omogućiti hrvatskom gospodarstvu da do sljedeće godine reprogramira 8,5 milijardi eura, koje dolaze na naplatu. U ovom trenutku se vodi bitka za hrvatsko gospodarstvo. Nije nikome u ovome trenutku namjera skresati plaće, nego smo došli u takvu situaciju. Hajmo pogledati negativi scenarij. Što će se dogoditi ako Hrvatska ne bude mogla reprogramirati ove kredite? Tko će nam onda isplatiti plaće?"

No, unatoč "sramotno niskim plaćama" mnogi u Hrvatskoj zavide zaposlenima u državnoj upravi zbog određene socijalne sigurnosti koja je još jedino ostala u tom sektoru, pa su nam mnogi Zagrepčani i u našoj anketi rekli kako bi se, unatoč maloj plaći, rado zaposlili u nekoj državnoj službi:

"Mislim da posao nije težak, samo treba koncentracija i drugo ništa nije bitno baš previše. Samo moraš biti pošten i ne smiješ varati i tu možeš raditi do kraja života."

I to je, kaže Đenero, začarani krug - loša obrazovna struktura, uglavnom srednja stručna sprema, koja Europi nije dovoljna, a plaće nestimulativne za vrhunske stručnjake, koji joj manjkaju:

"Morate uspostaviti neki novi socijalni kompromis. A taj socijalni kompromis se mora zasnovati s jedne srane na ograničavanju nekih stečenih prava koje sindikat brani, a s druge strane morate ljude, koje dovodite na visokokvalificirane pozicije, primjereno tome platiti."

U Zagrebu je, u suradnji s Britanskim veleposlanstvom, održan i Okrugli stol o reformi državne uprave, na kojem je istaknuto kako je velik korak učinjen digitalizacijom čak 99 posto zemljišnih knjiga u Hrvatskoj, čime se bitno sprečava i korumpiranost, a sami građani uočavaju da je u zadnjih nekoliko godina i situacija na samim šalterima poprilično izmijenjena:

"U zadnje vrijeme su bolji nego prije, ali još ima prostora za popraviti se."

"Dolazim često zbog prijenosa vlasništva vozila i za sada je dobro. Nema više gužvi kao nekada i to dobro radi za sada."

"Ljubazni su. Ako što pitam, odgovore mi i ako mi nešto fali kažu mi što. Ne moram čak ni dolaziti, nego mogu poslati faks."

"Ima ih nekih jako dobrih, a neki dođu nervozni na posao, kao i svi mi. Zbog svega u ovoj državi, kako je sada, ljudi su nervozni."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG