"Guardian" na naslovnoj strani piše da gospođa Klinton planira da prihvati posao, koji joj je prošle nedjelje ponudio Obama, do prije nekoliko mjeseci njen ljuti unutarstranački suparnik u trci za Bijelu kuću.
I "Guardian" i "Times" navode da tim koji sastavlja Obaminu administraciju pažljivo proučava poslovne interese Bila i Hilari Klinton, kako se kasnije ne bi ispostavilo da postoji sukob interesa.
Pod lupom je prije svega humanitarna fondacija Bila Klintona (Bill Clinton), koja je, kako se vjeruje, dobila donacije od nekih stranih državnika, sa kojima bi Hilari direktno imala posla, ako bi postala državni sekretar.
"Times" podsjeća da Obamin štab detaljno proučava poslovne i druge interese svih kandidata za najviše funkcije u budućoj administraciji.
Svaki kandidat mora da ispuni iscrpni upitnik, od čak 63 pitanja o ličnom i poslovnom životu, ali i o životu supružnika.
"Guardian" ocjenjuje da je Hilari Klinton kvalifikovana da na položaju državnog sekretara naslijedi Kondolizu Rajs (Condoleezza Rice), jer se, od kada je izabrana za senatora, specijalizovala za spoljnu politiku i odbranu.
"Times", međutim, ukazuje da bi, ako ona dođe na čelo američke diplomatije mogli da se pojave problemi, ne samo zbog veza njenog supruga sa stranim zvaničnicima, nego i zbog nepovjerenja između dijela njenih i Obaminih spoljnopolitičkih savjetnika.
Komentator "Independenta" Rupert Kornvel (Rupert Cornwell) primjećuje da se na osnovu dosadašnjih imenovanja funkcionera u Obaminoj administraciji stiče utisak da se na vlast, u suštini, vraća administracija Bila Klintona.
On međutim smatra da to nije glavni cilj Obame već da se budući predsjednik za ljude koji su radili u prethodnoj demokratskoj administraciji opredjeljuje zato što oni imaju iskustva kako funkcioniše vlast, pa će odmah kada uđu u kancelarije moći da počnu da rade.
To ima smisla - Obama ne želi da ponovi greške Džimija Kartera (Jimmy Carter) i samog Bila Klintona koji su na važne položaje doveli ljude bez vašingtonskog iskustva, konstatuje Kornvel u "Independentu".
On istovremeno primjećuje da Obama na važne položaje dovodi značajan broj ljudi iz Čikaga (Chicago), grada koji je dugo imao kompleks niže vrijednosti u odnosu na Njujork (New York), Vašington (Washington) i Los Anđeles (Los Angeles), ali sada izlazi iz sjenke.
I "Guardian" i "Times" navode da tim koji sastavlja Obaminu administraciju pažljivo proučava poslovne interese Bila i Hilari Klinton, kako se kasnije ne bi ispostavilo da postoji sukob interesa.
Pod lupom je prije svega humanitarna fondacija Bila Klintona (Bill Clinton), koja je, kako se vjeruje, dobila donacije od nekih stranih državnika, sa kojima bi Hilari direktno imala posla, ako bi postala državni sekretar.
"Times" podsjeća da Obamin štab detaljno proučava poslovne i druge interese svih kandidata za najviše funkcije u budućoj administraciji.
Svaki kandidat mora da ispuni iscrpni upitnik, od čak 63 pitanja o ličnom i poslovnom životu, ali i o životu supružnika.
"Guardian" ocjenjuje da je Hilari Klinton kvalifikovana da na položaju državnog sekretara naslijedi Kondolizu Rajs (Condoleezza Rice), jer se, od kada je izabrana za senatora, specijalizovala za spoljnu politiku i odbranu.
"Times", međutim, ukazuje da bi, ako ona dođe na čelo američke diplomatije mogli da se pojave problemi, ne samo zbog veza njenog supruga sa stranim zvaničnicima, nego i zbog nepovjerenja između dijela njenih i Obaminih spoljnopolitičkih savjetnika.
Komentator "Independenta" Rupert Kornvel (Rupert Cornwell) primjećuje da se na osnovu dosadašnjih imenovanja funkcionera u Obaminoj administraciji stiče utisak da se na vlast, u suštini, vraća administracija Bila Klintona.
On međutim smatra da to nije glavni cilj Obame već da se budući predsjednik za ljude koji su radili u prethodnoj demokratskoj administraciji opredjeljuje zato što oni imaju iskustva kako funkcioniše vlast, pa će odmah kada uđu u kancelarije moći da počnu da rade.
To ima smisla - Obama ne želi da ponovi greške Džimija Kartera (Jimmy Carter) i samog Bila Klintona koji su na važne položaje doveli ljude bez vašingtonskog iskustva, konstatuje Kornvel u "Independentu".
On istovremeno primjećuje da Obama na važne položaje dovodi značajan broj ljudi iz Čikaga (Chicago), grada koji je dugo imao kompleks niže vrijednosti u odnosu na Njujork (New York), Vašington (Washington) i Los Anđeles (Los Angeles), ali sada izlazi iz sjenke.