Dostupni linkovi

Globalna finansijska kriza se, ako ne punim intenzitetom, ipak odražava i na Crnu Goru. Država je intervencijom u finansijskom sektoru garancijama reagovala preventivno. Iako stručnjaci smatraju da je reakcija bila spora bankari su zadovoljni jer nije došlo do opšte panike.

Preduzeća u Crnoj Gori uglavnom još uvijek ne osjećaju efekte globalne krize, ali se uveliko pripremaju za nadolazeće teške dane.

Usvajanjem Zakona o podršci bankarskom sektoru polovinom oktobra, Crna Gora je stala u red zemalja koje su uvele preventivne mjere. Država, po novom zakonu, garantuje za međubankarske kredite, obezbjeđuje pozajmice bankama radi održavanja likvidnosti, ali je i u mogućnosti da ih dokapitalizuje. Intervenciju države bankari su ocijenili kao dobru, ali sporu. Po mišljenu stručnjaka, teže posljedice bi tek mogle nastati prelivanjem krize iz Sjedinjenih Američkih Država na Evropu, i to u realnom sektoru, a država u toj situaciji, procjenjuje se, ne bi bila u mogućnosti da zaštiti građane.

Na tržište hartija od vrijednosti, globalna kriza je izvršila samo dodatni pritisak, jer depresija na berzi traje već duže vrijeme. Međutim, aktivnosti u građevinarstvu, koje je posljednjih godina bilo u ekspanziji, počele su da zamiru, a nebeske cifre cijena nekretnina da padaju. Na ostala preduzeća, globalna kriza se još uvijek nije značajno odrazila, ali pravi efekti se tek očekuju. Dragan Bokan, vlasnik trgovačkog lanca Voli:

"Moram iskreno da kažem da se pripremamo, i da smo već povukli neke poteze. U vezi investicija i troškova, ponašaćemo se restriktivno."

RSE: Da li će ta racionalizacija poslovanja možda podrazumijevati i smanjenje broja zaposlenih?

Bokan: U ovom trenutku, o tome uopšte ne razmišljamo, zato što ćemo nastaviti sa širenjem maloprodajne mreže. Čak smatramo da ćemo u narednoj 2009. zaposliti još par stotina radnika.

RSE: Da li se građani, odnosno potrošači, mogu nadati nekom daljem snižavanju cijena?

Bokan: I mi očekujemo sniženje cijena. Najnovije pojeftinjenje odnosi se na "Vital" iz Vrbasa, kojeg mi zastupamo u Crnoj Gori. Došlo je do pojeftinjenja ulja od 20 posto.


Manje trošenja na luksuznu robu

Kada je novca manje, restrikcije kućnih budžeta se na posljednjem mjestu odražavaju na hranu i odjeću. Prije toga stradaju kupovine luksuzne robe. U Crnoj Gori, na žalost, u ovu kategoriju još uvijek spadaju računari i računarska oprema. Nenad Vraneš, izvršni direktor Čikoma, kaže da će građani nastojati prvo da namire elementarne potrebe, pa je logično da će biti manje novca za računare:

"Očekujemo pad prodaje i mislim da će se to više odraziti na gradjane nego na preduzeća, jer trenutno razvoj informatike u kompanijama nije na zavodnom nivou, i tu smo pri dnu ljestvice razvoja u Evropi. Zbog toga nema što da opada nabavka. S druge strane, građani će osjetiti po svom džepu ovu krizu, a svoje porodične budžete će skresati tamo gdje mogu. Informatika je, u mnogim glavama, i danas luksuz."

Veliki broj građana je uspjevao da nabavi računare i ostalu tehničku robu na kredit. Jedan od efekata globalne finansijske krize biće upravo restriktivniji odnos banaka u odobravanju kredita. To će se sigurno odraziti i na prodaju automobila. Kompanija "Ljetopis Automotiv" je zastupnik Mercedesa u Crnoj Gori. Pomoćnik izvšnog direktora ove kompanije Radosav Brnović kaže da se očekuje pad prometa:



"Mi svoj biznis gradimo na realnim osnovama tako da su nam planovi takođe na realnim osnovama i apsolutno uključuju sve rizike koji mogu da se dese, tako da otprilike bi najveći problem bio što naši kupci koji u velikom broju kupuju vozila na kreditni aranžman da nas na crnogorskom tržištu ne mogu naći kreditora. Tu bi bio najveći problem sa likvidnošću domaćih banaka i određenih poslovnih partnera, ali što se naše kompanije tiče apsolutno nijesmo u problemu, obzirom da smo postavili biznis na nekim realnim osnovama, imamo jednu kvalitetnu prodaju koja nam omogućuje konstantnu likvidnost. tako da i prodaja iako bi ekkalirala u određenim mjesecima bukvalno ne bi pravila problem za poslovanje."


Što o krizi kaže drug Lenjin, a što teorija zavjere?

Kupovna moć građana Crne Gore je, prema istraživanju njemačke agencije, jedna od najslabijih u Evropi. Na listi koja obuhvata 41. evropsku zemlju Crna Gora zauzela je 35. mjesto. Koliko se ekonomska kriza odrazila na svakodnevni život Budvana?

"Ta kriza će i dalje da traje, ali od nas zavisi koliko. Ne zavisi ni od nikoga drugoga, nego od nas. Kako se ponašamo, tako će i biti", kaže nam jedan Budvanin.

Na pitanje koliko je kriza uticala na njihovu potrošnju Budvani odgovaraju:

"Koliko na sve ostale obične građane. Isti je posao, uvijek se radi isto, a dohodak je mnogo manji danas, nego što je bio juče."

"Ja nijesam išao u trgovinu. Ne kupujem tamo, ali žena mi stalno kuka za to. Svaki dan je nešto skuplje."

Koliko se zapravo ekonomska kriza u svakodnevnom životu vidi, pitamo. Još jedan naš sagovornik, Budvanin kaže:

"Svi pokazatelji kažu da to nije mnogo. Međutim, konkretno, kada se ode na pijacu, sve je sasvim drugačije. Baš mora u domaćinstvu restriktivno da se ponaša čovek."

Ima i onih Budvana koji upozoravaju da bi ekonomska mogla da izazove socijalnu krizu što je fino kazao drug Lenjin:

"Iz dana u dan životni standard velikog broja građana pada prema tome može da izazove tu socijalnu krizu jer Lenjin je kazao: 'Čovjek misli iz stomaka, a ne iz glave'."


Turiste koje smo sreli u Budvi pitali smo koliko je njih ekonomska kriza udarila po džepu.

"Još nema posledica."

RSE: Čega ćete se prvo odreći?

"Verovatno malo tih restorana. To ćemo da skratimo bar na pola."

RSE: Gdje živite?

"U Beogradu."

RSE. Kako vam se, iz beogradske perspektive, čini Crna Gora? Da li smo otprilike tu na istom nivou?

"Ja mislim da ćete vi pre da se iščupate, i mislim da će kod vas investicije vrlo brzo da zažive, ali kod nas neće."

RSE: Manji je sistem.

"Manji je sistem, lakša je kontrola..."

Onima koji kupuju skupo je. A, što kažu oni koji prodaju:

"Snizila jeste, ali možda nijesu toliko visoke cijene kao što se priča. Mandarina je 80 centi, nar je 1 euro, jabuka je 1,5, krtola je od 70 do 80 centi", kaže nam jedan prodavač.

Na pitanje koliko se ekonomska kriza osjeća svakodnevno, odgovara:

"Jeste ekonomska kriza, to je tačno. Nema naroda toliko. Ipak, prošle godine nije bilo mnogo stranih turista, ali je bilo više radnika koji su radili na ova gradilišta. Manje jeste nego prošle godine, jer manje ima i posla. To je tačno."

U priči u globalnim procesima na lokalni način neizbježne su i teorije zavjere:

"Globalna kriza - kako gdje. Za nekoga nije, a za nekoga jeste. Možda je to i izmišljeno da bi se jedan broj ljudi na određeni način nekako preokupirao tim brigama."

Neobično za balkanske ankete. Evo i jednog samokritičnog tona:

"Ja sam tesar po zanimanju, i ko je mene kriv što se ja napijem, pa neću da idem da radim. A, trijes' eura imam dnevnicu, hranu i stan. Što sam ja pijanica, i što neću da radim, to je drugi problem. I posle kažemo kriza? Kako kriza kada neću da radim? A, takvih nas ima milion."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG