Dostupni linkovi

U Beogradu su riječi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da odnosi izmedju Srbije i Hrvatske stagniraju, dočekane uz oštre tonove i ocjene da je Zagreb isključivi krivac za takvu situaciju. Analitičari, suglasni u ocjeni da odnosi Beograda i Zagreba idu silaznom putanjom, smatraju da "svađalačka" retorika srpskih vlasti svakako neće doprinijeti njihovom poboljšanju.

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u subotu je u Zagrebu na sastanku Igmanske inicijative pozdravio prijedlog za sastanak šefova država zemalja jugoistočne Europe, te je u svom govoru naglasio kako se "opća klima u regiji pogoršava". Mesić je rekao i da se ne može zatvarati oči pred činjenicom da odnosi Hrvatske i Srbije stagniraju.

Pred sudionicima Igmanske inicijative, Stipe Mesić je ponovio i svoju ocjenu izrečenu nekoliko dana ranija na njegovom sastanku s predsjednikom Makedonije, Brankom Crvenkovskim:

"Hrvatska je zabrinuta pojavom nekih simptoma, koji kao da upućuju na zaključak da se u nekim aspektima vraćamo u atmosferu ranih devedesetih godina."

Mesićev savjetnik za vanjsku politiku, Tomislav Jakić, probleme u regiji svrstava u dvije skupine: Prva se odnosi na dezintegracijske tendencije u Bosni i Hercegovini, a druga je što nedostaje politički dijalog Hrvatske i Srbije:

"Nedostaje nam sadržajni politički dijalog s Republikom Srbijom. Što se tiče Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike je to u mnogo prilika naglašavao. Hrvatska apsolutno podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenost Bosne i Hercegovine i protivi se tome da se bilo koji entitet ponaša kao da je država u državi. Što se tiče Republike Srbije, mi smo apsolutno svjesni potrebe i važnosti dobrih i normalnih odnosa između Zagreba i Beograda, ali u ovom trenutku, ako izuzmemo policijsku suradnju, nama, objektivno gledano, nedostaje partner na srpskoj strani."


Hrvatske inicijative trebaju i drugu stranu, naglašava Jakić:

"U međunarodnoj zajednici, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, se pokazuje da postoji sve više sluha za upozorenja koja dolaze sa naše strane, a što se tiče Srbije, na žalost za sada odjeka nema."


Jakić kaže da se u jugoistočnoj Europi ponovo došlo u situaciju kada se vlade moraju okrenuti nevladinim organizacijama i od njih prihvaćati političke impulse, poput onog iz Igmanske inicijative da se održi summit šefova zemalja jugoistočne Europe:

"Što se Hrvatske i predsjednika Mesića tiče, prijedlog Igmanske inicijative, da se u proljeće iduće godine održi regionalni summit, u kojeg bi bila uključena i Europska unija, apsolutno je dobro došao i mislimo da bi to mogao biti poticaj da se stvari pokrenu s mrtve točke."


Opozicijski političar, Damir Kajin iz IDS-a, podvlači uzajamni značaj Hrvatske i Srbije, slaže se da je na djelu stagnacija u političkom dijalogu, ali ne zanemaruje porast odnosa u izvan političkim sferama:


"Mišljenja sam da se gospodarski odnosi vraćaju u neku normalu. U turizmu ove, 2008. godine, bilo je 16 posto građana Srbije u Hrvatskoj više nego 2007. godine, a slučaj Pukanić pokazuje da naše policije surađuju."

Politički analitičar Davor Gjenero daje za pravo Mesiću i njegovim ocjenama o stagnaciji političkih odnosa Hrvatske i Srbije:


"Sama činjenica da je Srbija povlačila ambasadore iz Hrvatske, da sada oteže sa davanjem agremana novome hrvatskom ambasadoru, evidentno pokazuje probleme u bilateralnim odnosima. Vjerojatno je točno i to da Hrvatska, kao nestalna članica Vijeća sigurnosti, s te pozicije nije posvećivala dovoljno pažnje interesima Republike Srbije i da je do neke mjere bilo otežano komuniciranje između hrvatske i srbijanske diplomacije kada je riječ o tim odnosima. Očito je i to da dio problema u regionalnim odnosima proizlazi iz činjenice da u Srbiji imamo svojevrsnu pogodbenu koaliciju između nekog krila demokratskog pokreta i nekog krila protudemokratskog, autoritarnog Miloševićevog režima."

Zato se zaoštravaju odnosi Srbije prema regiji, posebice prema Kosovu i Bosni i Hercegovini, kaže Gjenero, što Mesić otvoreno i kaže. Gjenero dodaje:


"Valja znati i to da u Hrvatskoj postoji prilično snažan pritisak prema javnosti, dijela civilnog društva i djela političke arene, na administraciju, kako bi se snizila razina uspostavljenih odnosa, na primjer kroz vraćanje viza za državljane Srbije. To otežava regionalnu komunikaciju. Vlada sada ne pokazuje interese za popuštanje takvim pritiscima i valja biti svjestan da takvi pritisci postoje."

A što se tiče uvođenja viza za srpske građane za Hrvatsku, hrvatski premijer Ivo Sanader je prošlog tjedna - za sada - otklonio takovu mogućnost. "U ovome trenutku u Vladi o tome ne razmišljamo, a hoćemo li sutra o tome razmišljati, to ćemo vidjeti", rekao je Sanader.

Oštre reakcije iz Beograda

Uz upozorenja, nediplomatske izjave, povlačenje svojih ambasadora, pa i proterivanje diplomatskih predstavnika pojednih zemalja regiona iz Beograda, Srbija je zbog Kosova zaoštrila ionako poljuljane odnose sa svim susedima koje su ga priznale. Zbog toga je hrvatski predsednik Mesić, izjavom da su kanali komunikacije Beograda i Zagreba još uvek otvoreni, ali prazni, po mišljenju analitičara, upotrebio blage reči za opis trenutnih odnosa dve zemlje. Za zvaničnike u Beogradu, ona je bila je povod za još jednu u nizu oštrih reakcija prema susedima.

Tako je šef diplomatije Vuk Jeremić spočitao Zagredu da su loši odnosi posledica odluke hrvatskih vlasti da prizna Kosovo, da je Hrvatska tužila Srbiju za genocid, kao i da se imovina Srba i srpski kapital u Hrvatskoj ne tretiraju na odgovarajući način. I još dodaje:


"Hrvatska je izvršila etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj, srpska strana je devedesetih godina isto tako bila angažovana na način koji apsolutno nije u skladu sa dobrosusedskim odnosima, ali smo mi skoro vratili ambasadora u Zagreb pokazujući dobru volju prema hrvatskoj strani dok hrvatska strana ni na koji način ne reciprocira, odnosno ne odgovara."


Ne osporavajući da je za Srbiju odluka o priznanju Kosova bila najteža onda kada je došla od strane suseda, Aleksandar Popov iz Igmanske inicijative ipak upozorava da se ovakvom retorikom ministra Jeremića ne mogu rešavati brojna nerešena pitanja u odnosima dveju zemalja:


"Bez obzira na to koliko se ne slažemo na ovaj način niti ćemo poboljšati našu situaciju niti ćemo ojačati našu poziciju u raspletu oko Kosova. Mislim da Srbija mora drugačije da postupa, da ide u pravcu otvaranja regionalne saradnje, koja je trenutno blokirana, jer je to jedan od preduslova za pridruživanje Evropskoj uniji."


Čini se da, osim saradnje podzemlja dveju zemalja u ubistvu novinara Ive Pukanića, koje je uslovilo i saradnju policija u Beogradu i Zagrebu, nema vidljivije komunikcije. To utiče i na polje ekonomije koje je kao interes obe strane ipak u usponu, smatra Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Kritiku ministra Jeremića da se srpski kapital u Hrvatskoj ne tretira na odgovarajući način, Gligorov objašnjava sledećom činjenicom:


"Konkurencija investitora je veća u Hrvatskoj nego konkurencija investitora u Srbiji. Nije simetrično, da tako kažem, jer je hrvatsko tržište svakako privlačnije za strane investitore od srpskog. Na hrvatskom tržištu, a slično je i na slovenačkom, je teže za bilo koga, pa i za srpskog investitora, da ostvari svoje ambicije."


Ni kultura, kao jedan od kanala kojim je posle rata započeta saradanja i normalizacija odnosa Srbije i Hrvatske, danas nije mnogo uznapredovala. Kolumnista i književnik Boris Dežulović opisuje je kao neformalnu, na nivou prijateljskih veza:


"Pada mi na pamet poslednji slučaj, sajam knjiga u Beogradu, kada Zajednica izdavača Hrvatske nije poslala hrvatske pisce jer je predsednik Zajednice izdavača Hrvatske objasnio da Srbiju baš i ne zanima savremena hrvatska proza – da Srbi znaju za Krležu i Marinkovića i da ih ne zanima ništa mlađe od 180 godina. Ide napred, ali veoma polako i bojim se da će, dok se politički odnosi ne srede, saradnja ostati na niskom nivou i biti slična onoj kako funkcioniše međudržavna saradnja u mafijaškom podzemlju."

  • 16x9 Image

    Iva Martinović

    Posle petooktobarskih promena počinje da radi na beogradskom radiju Studio B, u početku kao novinar-reporter, a potom i kao urednik informativnih emisija. U aprilu 2007. prelazi na RSE, gde radi kao novinar-reporter i voditelj dnevnih informativnih emisija.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG