Dostupni linkovi

Razgovori ili pregovori?


Stefan Lehne
Stefan Lehne

Pregovaraju li ili ne pregovaraju Brisel i Beograd o misiji EULEX na Kosovu? Ako ne pregovaraju: razgovaraju li? Na ovo pitanje nije lako dobiti odgovor jer srpski najviši zvaničnici tvrde da sa Briselom o tome nema pregovora već samo sa predstavnicima Ujedinjenih nacija.

Kako onda objasniti prisustvo Štefana Lenea, izaslanika EU, ovih dana u Beogradu? Da li se sa njim o EULEX-u samo razgovaralo, ali ne i pregovaralo? Još jedno pitanje ovih dana traži odgovor: kako razumeti oprečne izjave dvojice evropskih zvaničnika o tome da li je Brisel prihvatio uslove Beograda za raspoređivanje evropske pravno-policijske misije na Kosovu? Naime, Pjer Mirel, direktor Direkcije Evropske komisije za zapadni Balkan, rekao je da je Evropska unija prihvatila uslove Srbije, da bi specijalni izaslanik Unije na Kosovu Piter Feit to demantovao izjavom da Mirelove reči ne izražavaju stav Evropske unije.

Predsednik Boris Tadić i šef diplomatije Vuk Jeremić, na koje ovih dana opozicija puca iz svih oruđa optužujući ih za izdaju zbog sve evidentnijeg približavanja dogovoru sa Briselom o raspoređivanju misije EULEX na Kosovu, očigledno, nisu spremni da priznaju da su sa Briselom povodom evropske misije na Kosovu u intenzivnim kontaktima.

Uoči sutrašnje sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kada će generalni sekretar svetske organizacije Ban Ki Mun predstaviti izveštaj o Kosovu, srpski šef diplomatije Vuk Jeremić iznosi sledeća očekivanja:

"Da izveštaj eksplicitno potvrdi Rezoluciju 1244 i statusnu netralnost bilo koga na terenu, uključujući i EULEX, i ukoliko ti naši uslovi budu ispunjeni, podržaćemo izveštaj. Ukoliko ne budu bili ispunjeni, Srbija će na Savetu bezbednosti, uz podršku Moskve, blokirati usvajanje bilo kakvog izveštaja."

Da su Beograd i Brisel razgovarali i da je Brisel prihvatio uslove Srbije za raspoređivanje EULEX-a - njegovo delovanje pod okriljem rezolucije 1244, statusnu neutralnost i odbacivanje plana Martija Ahtisarija - javili su prištinski mediji i pre nego što je to obznanio prvi čovek Direktorijata Evropske komisije za zapadni Balkan Pjer Mirel. O tome svedoči i izjava Kristine Galjak, predstavnice za štampu Haviera Solane, da Evropska unija nastoji da se sve usaglasi sa Beogradom. Galjak je u tom kontekstu pomenula i kontakte sa srpskim predsednikom Borisom Tadićem.

Zaplet nastaje, međutim, nakon izjave Pitera Feita, specijalnog izaslanika Evropske unije na Kosovu, da ono što je Pjer Mirel rekao - naime, da je Brisel prihvatio uslove Beograda - ne izražava stav Evropske unije.

Kako dekodirati dijametralno oprečne izjave ovih visokih zvaničnika Evropske unije?

Ivo Visković, šef katedre za međunarodne odnose na beogradskom Fakultetu političkih nauka, ocenjuje:

"Treba, ipak, uzeti u obzir da se radi o različitom nivou onih koji daju izjave. Gospodin Mirel je direktor Direkcije za zapadni Balkan, koji je došao upravo iz sedišta Evropske unije, i po mojoj pretpostavci ima potpunije informacije od ovog drugog izvora informacija, gospodina Feita koji je u Prištini i koji, što je veoma značajno, nema takve dnevne kontakte kao gospodin Mirel. Treba uzeti u obzir i to da gospodin Feit sedi u Prištini i da mu je malo nezgodno da objašnjava takvu poziciju partnerima sa albanske strane, a uz to je u nekoliko navrata već pokazao da ima jasno opredeljenje, da podržava jednu stranu u ovakvim situacijama, odnosno da nije sklon stavovima i interesima Srbije. Sve u svemu, ipak treba prepustiti Evropskoj uniji da se konačno izjasni šta je od toga tačno jer može biti, to ne isključujem, da formalna odluka zaista nije doneta i da je gospodin Feit formalno u pravu, a da je suštinski u pravu gospodin Mirel jer očito poseduje informaciju kakva će odluka biti doneta. Prema svemu onome što se može čuti Evropska unija ipak ima poziciju kakvu je izneo gospodin Mirel."

Milan Nikolić, iz Centra za proučavanje alternativa, ocenjuje da oprečne izjave dvojice evropskih funkcionera reflektuju nejedinstvo u okviru Evropske unije, za koje kaže da će, ipak, biti prevaziđeno. A upitan da li Beograd i Brisel o EULEX-u razgovaraju ili pregovaraju, kaže:

"Pregovori verovatno teku s tim što sada opozicija bilo kakvu fleksibilnost Vlade ocenjuje kao izdaju. To je u najmanju ruku glupo jer je naša pozicija i dalje takva da ćemo ili izgubiti sve ili ćemo ipak nešto dobiti, ako budemo fleksibilni u pregovorima. S druge strane, postoje nesuglasice i unutar same Evropske unije, neki, pre svega gospodin Piter Feit i Velika Britanija, ali u izvesnoj meri i neke druge države, zastupaju jedan vrlo tvrd stav prema Srbiji dok su neke druge države mnogo mekše i one umesto nametanjem stvar žele da reše mirnim pregovorima. Dakle, ni sama Evropska unija nema jedinstven stav, ali će on biti usaglašen."

Čelnici Kosova sastali su se sinoć u Prištini sa predstavnicima Kontakt-grupe, kako bi raspravljali o raspoređivanju misije Evropske unije na Kosovu. Drugih detalja o tome nema, ali je kabinet predsednika Kosova Fatmira Sejdiua juče odbacio da bi EULEX mogao biti neutralan po pitanju statusa Kosova.

Televizija Kohavision sinoć je, međutim, javila da će generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun u svom izveštaju "priznati napredak koji je učinjen u pregovorima između UNMIK-a i Beograda o šest tačaka, kao i nastavak pregovora o ovim temama".

Prvi čovek svetske organizacije će, prema istom izvoru, takođe potencirati da se radi o aranžmanima koji će biti na snazi dok novi mehanizmi ne budu uspostavljeni na terenu, aludirajući na uspostavljanje EULEX-a. Kosovska televizija je dodala da je između UNMIK-a, Ujedinjenih nacija i Vlade Srbije postignut sporazum o šest tačaka.

I srpski šef diplomatije Jeremić je u intervjuu Tanjugu ocenio da je predlog koji je na stolu za Srbiju prihvatljiv jer, kako je formulisao, ne zadire u suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, u potpunosti je u skladu sa Rezolucijom 1244 i obavezuje sve učesnike u budućem rekonfigurisanom civilnom prisustvu, uključujući i EULEX, na striktnu statusnu neutralnost.

I dok Doris Pak, šefica delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu, ocenjuje da zadatak EULEX-a nije da ustanovi nezavisno Kosovo i da se pred Srbiju ne postavljaju novi uslovi za pristup Evropskoj uniji, sagovornik Radija Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora u Briselu ima drugačiji odgovor na pitanje može li Beograd bez negativnih posledica da dovede u pitanje saradnju sa Evropskom unijom na Kosovu. Zbog delikatnosti teme i trenutka, naš sagovornik je ovu izjavu dao off the record. On kaže da je povodom razgovora sa Beogradom o raspoređivanju EULEX-a bilo konsultacija sa Visokim predstavnikom Evropske unije Havierom Solanom, ali da u ovom trenutku niko ne želi da daje previše izjava kako se ne bi stvorila kolateralna šteta na jednoj ili na drugoj strani.

Naš sagovornik upozorava da bez dogovora o EULEX-u, bez komunikacije Beograda sa evropskim institucijama, nema nikakve šanse da Srbija dobije status kandidata 2009. godine - iako to niko u Briselu neće zvanično reći. Zvaničnici Srbije su, dodaje, toga svesni jer u suprotnom ne bi ni ušli u ovakve dogovore. Nužnost saradnje sa Evropskom unijom tim je urgentnija što se Srbija nalazi u sred globalne ekonomske krize. Poruka o zategnutim odnosima sa Briselom i o stagnaciji Srbije u evropskim integracijama u krizi ovakvih razmera nikako ne bi pomogla Beogradu.


Sagovornik Radija Slobodna Evropa posebno naglašava da je EULEX na Kosovu ne radi Albanaca nego radi Srba, i da ako postoji želja da se srpska manjina na Kosovu sačuva, nema drugog izbora nego stvoriti institucije kojih u ovom trenutku nema. Cilj Ahtisarijevog plana decentralizacije nije ništa drugo nego to da Srbi na Kosovu dobiju nove opštine, da im se stvore mogućnosti za lokalnu samoupravu. Ahtisari je, naglašava naš sagovornik, radio u ime Ujedinjenih nacija, a ne u svoje lično ili u ime svoje zemlje, Finske.

XS
SM
MD
LG