Dostupni linkovi

*U selo Pusmulići kod Srebrenice vratilo se samo šest prijeratnih stanovnika, od 80 porodica, koliko ih je nekada tamo živjelo. *Nekoliko romskih porodica u Zenici konačno će riješiti svoj stambeni problem. *Šta mogu očekivati devizne štediše u Brčko Distriktu? *Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice, Edin Mušić, kao posebno značajno izdvaja povećanu finansijsku podršku povratku od svih nivoa vlasti.

Saradnja: Milorad Milojević, Sadik Salimović, Šerif BABIĆ i Marko Draganić

*****
Smještanje starih i nemoćnih u socijalno-gerijatrijske ustanove

U tri centra za stare osobe - u Prijedoru, Banja Luci i Trebinju - do sada je smješteno preko 120 porodica, od 640 koliko ih je koristilo kolektivni smještaj - izjavio je ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Omer Branković. To je novi način konačnog smještaja ovih ljudi, koji se godinama "potucaju" po neuslovnim barakama.

Jedan od načina na koji Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske pokušava da smanji broj osoba koje borave u više od pedeset kolektivnih centara u tom entitetu, jeste i smještanje starih i nemoćnih u socijalno-gerijatrijske ustanove. Do sada su u tri gerijatrijska centra u Banja Luci, Prijedoru i Trebinju smještene 122 osobe - kaže entitetski ministar za izbjeglice i raseljena lica, Omer Branković:

"Ove godine smo zajedno sa Ministarstvom zdravlja pokrenuli aktivnost da smijenimo broj ljudi u kolektivnim centrima. Njihovi korisnici su se putem intervjua izjasnili šta žele. Jedan dio se izjasnio da se želi vratiti u svoja ranija prebivališta. Drugi dio želi da ostane ovdje i da mu se napravi neki objekt u Republici Srpskoj. Treći dio se izjasnio za gerijatriju. Radili smo taj proces skoro pola godine. Od 643 porodice, u prvi mah se na dobrovoljnoj bazi izjasnilo njih 175 da želi da se smjeti u gerijatrijske centre."

Dragica Aničić, izbjegla iz Sanskog Mosta, odlučila se za život u gerijatrijskom centru jer, kako kaže, nije više mogla da izdrži nemoguće uslove u kolektivnom smještaju u Prijedoru:

"Ovdje je super i ne znam šta bi bilo bolje. Imamo dobru hranu, imamo sve. Svima se puno zahvaljujem. Dok sam mogla raditi, radila sam i kopala, poljoprivredom sam se bavila. Ostarila sam. Ja sam 1929. godište. Nemam djece. I da imam djecu, opet svako svoj život živi i radi i gleda kako će i šta će."

Osamdesetšestogodišnji Stojan Lukić, raseljeno lice iz Zavidovića, nakon što je primljen u gerijatrijsku ustanovu kaže da želi da zaboravi kolektivni centar, staru školu u Kotor Varoši:

"Oj, tolika je razlika. Bolje ne mogu zamisliti. Bilo je najgore, da ne može biti gore. Ovdje, ako bude ovako, najljepše je na svijetu."

Ministar Branković kaže da se u kolektivnim centrima uglavnom nalaze starije i bolesne osobe, te da se većina njih za sada ne želi odlučiti za život u gerijatrijskim ustanove jer se boje da im ne budu oduzeta prava na penziju i na imovinu:

"Sve koji koriste naše kolektivne centre pozivam da se ne boje jer im ništa nećemo oduzimati."

Direktor socijalno-gerijatrijske ustanove u Banja Luci, Drago Dragić, navodi da će i osobe iz kolektivnih centara imati, kao i ostali korisnici, adekvatnu zdravstvenu i socijalnu uslugu, kao i kompletnu brigu osoblja. U dogovoru sa Ministarstvom za izbjeglice očekuje se smještaj oko 40 lica u Banja Luci, navodi Dragić:

"Mi već preuzimamo jedan dobar broj korisnika. U narednim danima preuzet ćemo i ostali dogovoreni broj. Mislim da će im uslovi za život zaista biti daleko bolji od uslova koje su imali prilikom smještaja u prihvatnim centrima."

Ove godine, smještaj u gerijatrijskim centrima bit će plaćan iz budžeta, i to 560 KM po osobi, dok će se za iduću godinu morati odvojiti veći iznos sredstava.

Branković je mišljenja da bi u sljedećoj godini mogla biti završena priča o kolektivnim centrima:

"Broj od 643 porodice, već smo smanjili na 400 onih koji koriste kolektivne centre i njih ćemo iduće godine adekvatno smjestiti kroz razne projekte koje radi ovo Ministarstvo, kao i Federalno ministarstvo. Imamo podatke i o onima koji žele da se vrati u ranije mjesto prebivališta. Sada se radi revidirani Aneks 7, Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje se dozvoljava ostanak u novom mjestu prebivališta, da ne moraju izbjeglice i raseljena lica da se vraćaju u ranija mjesta prebivališta, ako to ne žele."

Povratak u Pusmuliće kod Srebrenice

Od prijeratnih 80 stanovnika u Pusmuliće kod Srebrenice vratilo se samo šest osoba. Zbog teških uslova života, ovdje je povratak, po riječima Rame Ademovića, završen:

"Odavde su ljudi otišli po svijetu. Tamo rade i ne misle se više vratiti. Ko je god otišao tamo, ne misli se više vraćati. Kada samo jednom dođe ovdje i pogleda ovo što je zaraslo, kaže da nema sile koja bi ga natjerala da se vrati. I šta? Nije dobro i gotovo."

Iako u selu ima struje i vode, većina prijeratnih stanovnika ne želi se vratiti. Dolaze pomalo ljeti, na jesen pokupe ljetinu i vrate se u Federaciju, kaže Dunđa Ademović:

"Ma iskreno da ti kažem, svejedno mi je. Ako hoće, ako neće. Bili oni ovdje, ili ne bili, meni je svejedno. Ali neće se vratiti. Nema od toga ništa. Ko je izašao iz opanaka, njega više ne možeš vratiti u opanke. To je to. Ovo je rijedak slučaj što su se vratili. Inače ovo resto neće vrati ni dragi Alah."


Povratnici u Pusmuliće, Foto: Sadik Salimović
U Pusmulićima povratnici žive od poljoprivrede, a sve neophodne namirnice, zbog lošeg puta, moraju nabaviti prije snijega. Ovdje je zima duga i teška, kaže Ramo:

"Ovdje je teško. Moraš ovdje obezbjediti hranu dok je suho, dok nije snijeg udario. Kada udari snijeg, ne možeš ništa dobaviti - ni brašno, ni ulje, ni šećer, ništa. Ovi dođu da razgrnu snijeg i opet snijeg osta, a oni kažu da su ga razgrnuli. Kako god zajmiš, nije dobro."

I pored svih problema, povratnici u Pusmuliće istrajni su u svojoj namjeri da ostanu ovdje. Neophodna im je mala podrška za održivi povratak, koja za sada izostaje.


Nekoliko romskih porodica konačno u novim stanovima

Sredinom ove sedmice u općini Zenica potpisani su ugovori sa šest porodica zeničkih Roma o dodjeli novosagrađenih stanova u naselju Putovići. Radi se o duplexu stambenih kuća sa šest kompletno opremljenih stanova od po 70 kvadratnih metara prostora. U pitanju je prva faza projekta stambenog zbrinjavanja romskih porodica u Zenici, koja se realizuje u saradnji sa engleskom humanitarnom organizacijom Mirakle sa sjedištem u Mostaru.

Elvira Dugalić, asistent u ovoj organizaciji, ističe:

"Kuće su opremljene i namještene u potpunosti. Porodice bi se mogle vrlo brzo useliti, odmah po potpisivanju ugovora."

Osim izgradnje kuća, koje se nalaze u blizini osnovne škole, asfaltiran je pristupni put, kao i sportsko igralište. Zenička opština je osigurala sredstva za izradu urbanističko-tehničke i projektne dokumentacije, te pribavila potrebne dozvole i rješenja, tehnički nadzor, kao i novac za priključenje vode i električne energije. U ovoj godini jedna od važnih aktivnosti općinske uprave u Zenici je rješavanje stambenih i drugih životnih pitanja romske populacije, naglašava načelnik, Husein Smajlović:

"Umjesto davanja, mi smo okrenuli priču o Romima u Zenici na način da ih pokušamo uljuditi, da ih pokušamo uvesti u normalne građanske okvire, da ih uključimo u društvene tokove, da im djeca idu u školu i slično. Jedan od projekta koji podstiče takav pristup je i projekt koji smo danas potpisali."

Projekt je koštao 650.000 KM, a korisnici su primaoci socijalne pomoći, koji su se obavezali da će slati djecu u školu i čuvati imovinu koja im je povjerena na korištenje. Korisnici novosagrađenih stanova su: Edin Fafulić, Zehra Gigović, Dijana Fafulić, Alija Šuvalić, Selma Memišević i Šemsa Hasanović.

Edin Fafulić, koji je do sada živio sa ženom i četvero djece u jednoj prostoriji bez struje i vode, ukazuje da mu je novi stan najveća radost koju je mogao doživjeti:

"To je za mene najveća radost na svijetu koju sam doživio za sve ove godine koje pamtim i znam za sebe. To je bila naša najveća želja, da djeca imaju smještaj i da imaju svoje prostorije. Mi već duže vrijeme živimo u jednoj prostoriji, bez vode i struje, bez ikakvih uslova, bez higijene, bez igdje ičega."

Engleska humanitarna organizacija Mirakles najavila je izgradnju dodatnih šest stambenih jedinica za pripadnike romske populacije u Zenici, što je u planu naredne godine.

Brčko rješava problem stare devizne štednje

Brčko Distrikt će preko Direkcije za finansije u narednih dvadesetak dana na račune 2.252 starih deviznih štediša isplatiti po 1.492 KM, čime će se trajno obeštetiti 541 lice koje je prije rata imalo staru deviznu štednju. Odredbe Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje i odluka Savjeta ministara Bosne i Hercegovine o postupku izdavanja i načinu postupanja s obveznicama za staru deviznu štednju, bile su smjernice kojima su se rukovodili u brčanskoj Direkciji za finansije, kada su odlučili da u ovogodišnjem budžetu Distrikta za isplatu starim deviznim štedišama odvoje 3.430.000 KM, o čemu direktor direkcije, Mato Lučić, kaže:

"U narednih dvadeset dana svim deviznim štedišama u Brčko Distriktu isplatit ćemo po 1.492 KM. Na taj način ćemo od 2.252 devizne štediše, riješiti 541 slučaj. Ovo podrazumijeva i one kojima bi ostalo i 100 KM."

Iako Centralna banka Bosne i Hercegovine, kako ističe Lučić, zbog proceduralnih razloga još nije počela da izdaje obveznice stare devizne štednje, kako je to Zakonom i planirano, u Brčkom su se odlučili da se ovoj kategoriji stanovništva isplaćuje gotovina. Na ovaj način smanjit će se broj štediša prema kojima Brčko Distrikt ima obavezu. Kako bi se u sljedećih sedam godina obeštetile stare devizne štediše, Vlada Distrikta planira sredstva u budžetu za te namjene:

Brčko

"Planiramo iznos od oko četiri miliona, tako da će i naredne godine 500-600 ljudi biti konačno isplaćeno. Kako idemo u naredne godine, ostat će samo oni koji su imali najviše. Mislim da je to pravedno. Ovdje su pripisane određene kamate po tom Zakonu i Brčko Distrikt stoji na obavezi da poštuje Zakon države Bosne i Hercegovine, a prevashodno da poštuje potrebu i pravednost, da ljudi koji imaju deviznu štednju dobiju svoj dio."

Komentarišući tužbu Sudu za ljudska prava u Strazburu, koje je Udruženje starih deviznih štediša Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana podnijelo protiv Bosne i Hercegovine, Lučić je rekao da je Brčko Distrikt, na osnovu pravosnažne presude tog Suda, već isplatilo jedno dugovanje u iznosu od oko 700.000 KM. Lučić je podsjetio da preostaje da Distrikt isplati i dug za 1.711 lica. Kako bi se ispoštovala dinamika isplate duga u budžetu za 2009. godinu, predviđena su četiri miliona, čime će se riješiti dug za još nekoliko stotina lica. Sve do 2015. godine u budžetu Distrikta planirat će se novac za ove namjene, a posljednje isplate bit će prema licima s najvećim potraživanjima.

Za povratak u 2008. značajno izdvajali država, RS i kantoni

Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice, Edin Mušić, ocijenio je ohrabrujućom činjenicu da je proces povratka u 2008. godini propraćen značajnijim izdvajanjima na nivou države, kantona i Republike Srpske, te izrazio uvjerenje da će taj trend biti nastavljen i u 2009. godini:

Mušić: Smatramo da je ovo vrijeme jako važno. Zbog tog razloga, mnoge podatke sa kojima ovo Ministarstvo, kroz svoj Odsjek za statističke poslove raspolaže, smatrao da je važno prezentirati javnosti i na taj način ukazati na još jednu značajnu potrebu prisustva i ulaganja u proces povratka, a to nije ništa drugo nego proces reintegracije države Bosne i Hercegovine. Ono što federalna Vlada, putem ovog Federalnog ministarstva čini na prostoru Bosne i Hercegovine, je jedno dosljedno provođenje plana povratka, repatrijacije, obnove i gradnje koji Vlada usvaja na početku svake budžetske godine i jedno dosljedno provođenje odluke o programu utroška finansijkih sredstava koji su određeni budžetom Federacije za proces povratka. Mi smo jednu kompletnu dinamiku utroška tih sredstva i realizacije plana povratka u 2008. godini do sada skoro u potpunosti okončali.

Posebno značajnim ministar Mušić ocjenjuje projekte saradnje između dva entiteta:


Edin Mušić
Mušić: Federalno Ministarstvo razvija dva projekta. Jedan projekt se tiče razvoja saradnje snažnijih općina iz Federacije Bosne i Hercegovine sa povratnicima u jednoj ciljanoj opštini u Republici Srpskoj. Želimo da taj proces bude reverzibilan i da snažnije opštine iz Republike Srpske povedu brigu o povratnicima u jednu općinu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na putu smo da sa odgovornim ljudima u resornom Ministarstvu Vlade Republike Srpske razvijemo i taj projekt. Druga stvar je priprema plana povratka za 2009. godinu, gdje smo dogovorili da u narednih 10 dana održimo sastanak sa koordinatorima jer je Federalno ministarstvo odredilo preciznu koordinaciju uposlenika ovog Ministarstva sa jednom od povratničkih opština u Republici Srpskoj. Želimo da tome damo jednu posebnu dimenziju, da što kvalitetnije sagledamo sve naše prioritete i sve ono što na neki način rješava mnoga pitanja povratnika u Bosnu i Hercegovinu. Mi u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno imamo nešto više od 53.000 raseljenih osoba, a od tih 53.000, više od 34.000 su oni građani koji su imali prebivalište na području Republike Srpske.

O povratku i obnovi istočne Bosne:

Mušić: Prošle godine ovo Ministarstvo je, zajedno sa jednim dijelom kantonalnih i državnih ministarstava, sredstvima putem fonda razvilo jedan vrlo značajan projekt na području srednjeg Podrinja, od Žepe sve do Bijeljine, a uključuje i Semberiju i Posavinu. U tom projektu smo prošle godine podržali obnovu 199 kuća, jedan izuzetno značajan razvoj i podršku infrastrukture, kao i zapošljavanje u toj zoni. U 2008. godini nešto snažnije težište smo prebacili na područje istočne Bosne našim angažovanjem i izdvajanjem sredstava iz Fonda. Zajedno sa Kantonom Sarajevo, koji je ove godine imao značajnija izdvajanja za povratak, ušli smo u sufinansiraje nekoliko projekata koje realizuju organizacije poput ASB-a ili Karitasa. Nakon elektrifikacije Stregačine, nakon ostvarenih preduslova za život u toj zoni, završava se i značajan projekt elektrifikacije u Višegradu. Ove godine smo sigurno snažnije prisutni na području istočne Bosne, a rezultati tog rada ne mogu se u ovom trenutku mjeriti. Možda će se rezultati moći mjeriti za par mjeseci, kada ovo sve bude apsolvirano. Tek onda ćemo možda moći konkretnije govoriti o rezultatima. Ostala nam je praznina i to je naš plan za 2009. godinu. To je jedan malo ozbiljniji pristup povratku u istočnu Hercegovinu.

Ono što je ostvareno tokom 2008. godine, bilo bi nemoguće bez finansijske podrške vlasti na svim nivoima, koja je bila znatno izraženija ove, nego prethodnih godina:

Mušić: Ono što nas ohrabruje u ovom trenutku ili u ovom periodu je značajnije izdvajanje države Bosne i Hercegovine za proces povratka, zatim jedno značajnije izdvajanje koje je u 2008. godini bilo sa kantonalnih nivoa, jedno povećano izdvajanje u Republici Srpskoj kroz njihovo Ministarstvo i najveće izdvajanje u Federaciji u visini od 34,8 miliona. Toliko izdvajanje u 2008. godini je najveće izdvajanje na godišnjem nivou od Dejtona do danas. Kada se sve to sabere, pokazuje se da nisu izdvojena beznačajna sredstva za proces povratka. Ona su reda veličine nekih 120 miliona, a za završavanje ovih federalnih problema, sa svim ovim poskupljenjima i sa svim povećanjem potreba za izdvajanje za rekonstrukciju kuća, sigurno treba mnogo više novaca.

O finansijskim planovima za narednu godinu još je rano govoriti, navodi Edin Mušić:

Mušić: Nemamo još prednacrt budžeta. U Federaciji imamo okvirni budžet do 2010. godine i on se kreće na nivou ovogodišnjeg izdvajanja, iznad 30 miliona. Koliko će to Parlament popravljati, to ne znamo, ali naša očekivanja su da neće biti ispod 30 miliona. Ovi podaci govore da postoje velike potrebe i mi bi smo bili sretni da nam je budžet na nivou jednog Ministarstva socijale, da ne kažem boračkog. Kada bi bilo tako, mislim da bi se priča o povratku približila kraju.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG