Dostupni linkovi

Prema najnovijim podacima vanjskotrgovinski deficit BiH za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 6,5 milijardi. Do kraja godine procjenjuje se da će doseći cifru od 10 milijardi. Na ovo i druga aktuelna pitanja koja muče privredu BiH odgovara Duljko Hasić, savjetnik za ekonomska pitanja u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

RSE: U proteklih 10 godina vanjskotrgovinski deficit iznosi 40 milijardi, a samo u ovoj godini premašiće cifru od 10 milijardi. Gospodine Hasiću, koji su uzroci ovolikog povećanja vanjskotrgovinskog deficita?


Hasić: Ključni uzroci trgovinskog deficita u BiH su prvenstveno loša privredna struktura, koja je, nažalost, recidiv prošlosti, zatim izostanak vanjskotrgovinske strategije koju su organi vlasti morali imati u svim ovim proteklim godinama, zatim loši strateški pravci u vođenju vanjskotrgovinske politike i izostanak strateških pravaca u unapređenju i razvoju izvoza, zatim dosta loša konkurentska sposobnost privrede BiH u odnosu na zemlje u regionu i šire, i izostanak bilo kakve vrste pomoći svih nivoa organa vlasti, od državne pa do kantonalne, kada su u pitanju infrastruktura, ono što se odnosi na sistem certificiranja, akreditacije, kvaliteta proizvoda i ostalog, i finansijske podrške koja je neophodna izvoznicima da bi se plasirali na svjetsko tržište.


RSE: Vi ste upozoravali vlasti u BiH prije nego što je pristupila CEFTI da će doći do porasta vanjskotrgovinskog deficita. Koliko ima veze CEFTA s ovim povećanjem?


Hasić: Potpisani Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini, zvana CEFTA, bio je nužno zlo. U svakom slučaju, on je predstavljao prijelazni period, ustvari prijelaznu polugu sa bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini gdje smo imali priliku u roku od pet godina da napravimo pripremu i podizanje konkurentske sposobnosti privrede BiH u smislu da smo imali određene koncesije kada su u pitanju asimetrični pristupi. To nismo uradili, propustili smo tu priliku. I sredstva iz tog osnova su usmjerevana u neke druge svrhe, u neke druge pravce. Cilj je bio da se proširi trgovinska saradnja, da se na bazi dijagonalne kumulacije omogući pristup tržištima zemalja u regionu za proizvode BiH, zatim preko odgovarajućih iznosa investicija, što su izostale u ovom vremenskom periodu, da se poveća standard stanovništva i da se poveća zaposlenost u BiH. Ništa od ovoga nije ostvareno.


RSE: U kontekstu aktualnih nastojanja da se proda BH Telekom jer je to jedini način, kako kažu naši političari, da se Federacija domogne novca koji će uložiti u privredu, da li je prodaja Telekoma zaista jedini način da se pokrene privreda u BiH, odnosno u Federaciji u ovom slučaju?


Hasić: Nije ispravno prezentirati javnosti takav model nužnosti i neophodnosti brze privatizacije telekom operatera. Oni su zaista nacionalno bogatstvo ove zemlje, kao što je to bogatstvo i ostalih zemalja. Naime, model privatizacije telekom operatera zemalja u okruženju i šire pokazuje da se privatizaciji telekom operatera pristupilo dosta ozbiljno i zahtijevalo je duži vremenski period. Tražili su se modaliteti, uključivali su se stručni ljudi, javnost, mediji i ostalo i davali svoje sudove o privatizaciji telekom operatera. Po meni, najbolji način privatizacije telekom operatera, da bi se obezbijedila odgovarajuća sredstva koja će poslužiti razvoju kako Federacije tako i RS, jeste da ona ide postepeno. Mogući scenarij bio bi da ona ide 20 procenata privatizacije preko berze, gdje bi se dobila zaista velika sredstva s obzirom da je velika i ogromna cijena telekom operatera - uključujući i jedan i drugi operater u Federaciji, i ostaviti za jedan drugi vremenski period privatizaciju ostalog dijela od 75 posto. Na taj način država bi postigla efekte obzbjeđivanja jednog značajnog iznosa sredstava koji bi poslužio u razvojne svrhe, a drugi dio bi pripremala za neki drugi vremenski period. Taj model bi bio daleko racionalniji nego da se odjednom izgubi ovako nacionalno bogatstvo.


RSE: Šta su bh. vlasti konkretno uradile da naprave bolje poslovno okruženje u BiH budući da Vanjskotrgovinska komora svake godine u svojim izvještajima čitav splet mjera im prezentira kako bi to na najlakši, najbolji i najefikasniji način mogli uraditi? Da li su vas ikad poslušali?


Hasić: Nažalost, do sada takve analize, takva usmjerenja, akcioni planovi, mjere koje su predložene nisu uzimane u obzir i nisu dale efekte za privredu BiH. Ona se prvenstveno odnose na smanjenje trgovinskog deficita, unapređenje izvoza, unapređenje poslovnog ambijenta, zatim supstituciju uvoza, afirmaciju bh. prozvoda, brand name-a itd.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG