Dostupni linkovi

Iz škole na burzu, s posla na groblje


Krešimir Sever

Reforma neuspjele mirovinske reforme u Hrvatskoj, koju ponovo predlaže Svjetska banka, mogla bi se bez ikakvog karikiranja nazvati "Iz škole na burzu, a s posla na groblje" - ističu u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, a svoju ogorčenost "novim receptima" izražavaju i hrvatski građani.

"Mi smo već izgubljeni u svim tim reformama. Ni sama se ne snalazim. Reformi nam je dosta i mislim da je ovo sada malo previše za ovaj naš narod."

Nije prošlo ni devet godina otkako je Hrvatska prihvatila recept Svjetske banke i ušla u radikalnu mirovinsku reformu s tri stupa - prvi obavezni, drugi obavezni i treći dragovoljni.

Kad se vidjelo da to ipak ne funkcionira, hladni ekonomski mozgovi, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, predlažu novi recept - ili smanjiti mirovine, ili povećati doprinose za mirovine ili produljiti radni vijek sa 65 na 67 ili 68 godina:

"Ova receptura, koju sada nudi Svjetska banka za održivi mirovinski sustav, bi se mogla nazvati - iz škole na burzu, a s posla na groblje."

Iz Sindikata poručuju da bi povećanje doprinosa iz sadašnjih hrvatskih primanja bilo nemoguće, smanjenje, ionako malih mirovina, je neprihvatljivo, a ljudi su, kaže Sever, ionako već preizrabljeni i većina jedva izdrži raditi i do sadašnjih 65 godina starosti, a kamoli dulje. Osim toga, među nezaposlenima u Hrvatskoj je čak jedna trećina mladih ispod 30 godina starosti, što bi značilo da bi oni, pomicanjem starosne dobi odlaska u mirovinu, još dulje morali čekati na radno mjesto. Osim toga, kaže Sever, postoje poslovi gdje ljudi mogu i žele raditi dulje, ali i puno je zanimanja gdje je to vrlo naporno, pa i opasno:

"Zamislimo dizaličara koji treba sa 66 ili 67 godina starosti podignuti teret sa jednoga mjesta na drugo, vrlo precizno ga odložiti negdje, a pri tome nosi tone tereta iznad glava cijelog niza radnika koji ispod toga rade. Još je veće pitanje ima li taj dizaličar uopće snage popeti se na vrh te iste dizalice? Pri tome ga vrtoglavica može baciti natrag."

Neovisni ekonomski analitičar, Ratko Mandić, kaže da se tek sad vidi promašenost provedene reforme jer ljudi koji su desetak godina izdvajali, na primjer u drugi mirovinski stup, dobivaju sad iz te osnove tek 300 ili 400 kuna mirovine:

"Mi smo jedina zemlja u Evropi koja je zadržala taj pristup, premda on ne daje rezultate. Mirovinski fondovi tog drugog stupa su na granici bankrota. Nisu bankrotirali, ali ova ekonomska kriza i recesija im je smanjila prinose, tako da nema govora o tome da oni kapitaliziraju tu obaveznu štednju. Oni jedva da je čuvaju u nominali. U analizi Svjetske banke posvećenoj Hrvatskoj stoji da će na žalost već 2015. godine prosječna mirovina u Hrvatskoj iznositi jedva 30 posto prosječne plaće. To je ozbiljna analiza Svjetske banke koja uzima u obzir životni vijek i prenapregnute doprinose koji se plaćaju."

No, sindikati i građani upozoravaju da izlaz ne bi trebalo tražiti samo u restrikcijama, već prije svega u boljem privređivanju i većem zapošljavanju:

"Ovo je presložen problem da bi se mogao preslikati samo sa prijedloga hladnih ekonomista koji isključivo gledaju kako uštedjeti. Hrvatska u ovom trenutku nema nikakve mogućnosti - niti smanjivati mirovine, niti povećavati mirovinski doprinos, niti produljivati radni vijek. I jedno i drugo i treće znači snažan udar na hrvatske građane, na njihove proračune, na njihov način života."

"Smanjenje mirovina - nikako, a produljenje radnog staža, u situaciji gdje je toliko nezaposlenih, mislim da nije baš pametno. Prvo treba otvoriti radna mjesta."

"Jedna veća tragedija od druge. Povećati doprinose - katastrofa, smanjiti mirovine - katastrofa. Tragedija!"
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG