Postojanje desetak zločinačkih i mafijaških organizacija u BiH, ubistva nevinih policajaca pri vršenju službene dužnosti znak su za alarm u borbi protiv organizovanog kriminala i mafije koja se razvija u regionu jugoistočne Evrope.
Ovim je riječima potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo uputio inicijativu za izradu seta antimafijaških zakona federalnoj Vladi. Zbog potrebe da se stane ukraj ugrožavanju mira i sigurnosti građana, Kebo očekuje da njegova inicijativa dobije podršku i na državnom nivou:
„Jer ovo nije politička aktivnost nego borba za pravnu državu protiv zločinaca. Očekujem da ćemo dobiti podršku u Parlamentu iz prostog razloga što to traže svi građani BiH koji se ne mogu ovog trenutka razvrstatavati, u toj vrsti otpora i borbe protiv onih koji ugrožavaju sigurnost, na narode, na političke stranke, ili po bilo kojem drugom kriteriju. Oni su jednostavno građani koji svakog trenutka mogu biti meta zločinaca kao nevini svjedoci ovoga što sad radi ili ne radi država BiH.“
Bombe pod automobilima i likvidacije po mafijaškom receptu odavno su bh. realnost.
Iako su ubistva ratnog komandanta Taiba Torlakovića, likvidacija Ramiza Delalića, Ratomira Spajića, eksplozija na Palama i ubistvo Vlatka Mačara, te ubistva policajaca Srđana Kneževića, Željka Markovića i brojna druga odavno ukazivala na potrebu jačeg angažmana u borbi protiv organizovanog kriminala u regionu, tek nakon ubistva Ive Pukanića priča je poprimila ozbiljnu dimenziju.
Novinarka magazina „Dani“ Dženana Karup - Druško podržava inicijativu Mirsada Kebe, uz mišljenje da je zakonska politika koja tretira organizovani kriminal u BiH preblaga:
„Kod nas, evo sinoćnja akcija hapšenja Senada Šahinpašića i još nekolicine koji su povezani sa Muhamedom Alijem Gašijem pokazuje da se može nešto učiniti. Međutim to su pojedinačne akcije policije koje nisu organizirane i koje trebaju zaista i političku podršku i promjene u zakonima kako bi ljudi imali veća ovlaštenja, kako bi mogli koristiti neke druge resurse. Ja se bojim da BiH čeka neke stravične zločine, kao one što su se desili u susjednoj Hrvatskoj, da bi se nešto konkretno promijenilo.“
A razloga za zabrinutost i organizovaniju odbranu je mnogo, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Mehmed Žilić:
„Nikad se ne ubija osim za novac veliki kad je u pitanju. Znači, oni koji su ostvarili profiterstvo u ratu, koji su ostvarili profiterstvo u lošoj privatizaciji, u neplaćanju carina, akciza, poreza, u radu na crno, oni pokušavaju da zaštite svoj kapital i uvijek će pokušavati angažovati ubice da bi spriječili otkrivanje svojih profiterstava. Suština je da u policijske strukture moraju ući neopterećeni, mladi ljudi, školovani, koji mogu razotkriti te pojave i koji se mogu zajednički suprotstaviti u svim državama bivše Jugoslavije. Mislim tu na Srbiju, prije svega, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Makedoniju.“
Jedan od motiva za ovakav set zakona je i činjenica da tužilaštvo i policija nemaju odgovarajuće instrumente za efikasnu borbu. BiH radi na izmjeni Krivičnog zakona, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak, a razmatraju i nove mogućnosti borbe protiv organizovanog kriminala:
„Ove incijative koje su dolazile, a u svezi su oduzimanja imovine koja je pribavljena nezakonito ili kaznenim djelom, pa smo i na parlamentarnim komisijama, na povjerenstvima imali raspravu o tom problemu i u svakom slučaju je na ovom timu da kontinuirano prati naše kazneno zakonodavstvo i svaka inicijativa koja bi išla u smislu daljeg popravljanja, daljeg poboljšanja je dobro došla.“
Set antimafijaških zakona za sada ima podršku u Federaciji, a podržao ga je, kaže Kebo, i predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić. Očekuje se da o prijedlogu raspravlja federalni Parlament, a biće predložen i od strane zastupnika ovog entiteta i na državnom nivou.
