RSE: Gospodine Micev, kako je moguće da, kada bi trebalo možda očekivati prvi snijeg, nosimo majice kratkih rukava na temperaturi od oko 25 stepeni?
Micev: Crna Gora i područje Balkana nalaze se pod uticajem termobaričkog grebena u jugozapadnoj struji. Iz oblasti Afrike imamo priliv toplog vazduha, a i vedro, stabilno vrijeme pod uticajem visokog pritiska i temperature su za oko 5 do 8 stepeni iznad prosjeka, i čak su skoro i ekstremne za ovo doba godine. Povećana je potreba razmjene toplote između ekvatorskih i polarnih širina. Ta talasna razmjena toplote je ekstremnija nego što je to bilo u proteklom periodu, i sada je te potreba za razmjenom toplote mnogo veća, a talasi su mnogo jači. Tu mislim na toplotni i hladni talas. Na primjer, mi smo u toplom dijelu talasa, gdje je ekstremno toplo, a ne tako daleko u Španiji su ekstremne hladnoće, a to je jedan isti talas. Mi smo u toplom dijelu, a dio Evrope koji nama nije tako daleko, i koji je takođe mediteranski dio, nalazi se u ekstremno hladnom dijelom talasa sa sniježnim padavinama. Kod njih je neuobičajeno za ovo doba godine snijeg, a takođe neuobičajeno za ovo doba godine su i ovako visoke temperature. To je takođe događaj u nizu ekstremnih događaja u zadnjih dvadeset godina.
RSE: Da li u budućnosti treba očekivati duža ljeta, odnosno, sve duže tople periode sa sunčanim danima?
Micev: U budućnosti treba očekivati duže periode sa sunčanim danima, ali to ne treba da bude pravilo. Znači, biće događaja kada će biti niskih temperatura, čak i nekih pojava kada im vrijeme nije. Ljetos smo imali pojava snijega u sred jula mjeseca na području Kolašina i Žabljaka. Nešto čemu nije vrijeme i ipak je to bio jedan ekstreman događaj i u budućnosti, a imamo i sada, a u budućnosti treba se nadati da će ti ekstremni događaji biti ekstremniji i učestaliji. Imaćemo toplih talasa kada im baš nije vrijeme za to i naravno, biće i hladnih talasa i u ljetnjem periodu, a hladnih talasa će biti u zimskom periodu do recimo minus 30 stepeni na sjeveru Crne Gore. Treba očekivati i ispod minus 30 stepeni. Živimo u nekom periodu tih ekstremnih događaja.
RSE: Kako ovakvo vrijeme kada mu vrijeme nije utiče na ljude? Čini se da se uticaj meteoroloških prilika osjeća sve češće i intenzivnije?
Micev: Medicina je kao grana nauke koja treba da da odgovor na to pitanje, ali sa meteorološke tačke gledišta, a u okviru jednoga projekta koji je radila Svjetska meteorološka organizacije, naučno je dokazano da meteorološki procesi utiču na ljudski organizam i tačno je definisano koji procesi, u kojoj meri i na koju vrstu bolesti utiču i za očekivati da će i ovi ekstremni događaji svakako uticati. U septembru mjesecu, tokom prve polovine, Crna Gora je bila zahvaćena isto jednim ovakvim toplotnim talasom i tada su temperature bile ekstremno visoke u posljednjih 60 godina, možda i u posljednjih sto godina bilo, ali mi imamo mjerenja za posljednjih 60 godina u kontinuitetu, to su bile ekstremno visoke temperature i obaviješten je direktor Službe za hitnu pomoć i oni su zaista imali povećan obim poslova što dokazuje da ovi ekstremni događaji itekako utiču na nas.
RSE: Izvjestan uticaj postoji sigurno i na biljni svijet. Da li treba očekivati možda neke promjene u poljoprivrednoj proizvodnji?
Micev: Svakako treba očekivati da će biti dejstvo ovih ekstremih događaja i na poljoprivrednu proizvodnju. Jedan naučnik je iz zapadnih i razvijenih zemalja pokušao da opravde i kaže da se ne treba ljutiti što globalno otopljenje i sada imamo nekih krajeva gdje nije bilo vegetacionih procesa sada ih tamo imamo. Čovjek je rekao da je dobro što je otoplilo, a ja se ne slažem s tim. Ja mislim da ovako ekstremni događaji će u prvom redu pogoditi poljoprivrednu proizvodnju, a naročito proizvodnju hrane i sigurno će biti velikh posljedica po tom pitanju.
