Dostupni linkovi

Kad poslanici pitaju, a ministri odgovaraju...


Parlament BiH

Tokom današnje, prve sjednice te vrste na kojoj su poslanici postavljali pitanja, a članovi Vijeća ministara BiH na njih odmah odgovarali, ministar za bezbjednost Tarik Sadović je odbacio informacije po kojim u Bosni i Hercegovini još ima terorista - pomagača Al kaide. On je naveo da u BiH trenutno boravi samo jedno lice sa liste i mreže pomagača, ali da se uskoro može očekivati brisanje i tog posljednjeg imena.

Kakva je sudbina stare devizne štednje, zašto nisu realizovani ugovori o državnoj granici BiH sa Srbijom i Hrvatskom, šta je sa državnom imovinom BiH - samo su neka od pitanja postavljenih predsjedavajućem i članovima Vijeća minstra BiH. Jedinstvena prilika da poslanici Predstavničkog doma i delagati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ugoste na zajedničkoj sjednici državne ministre bila je, pak, vremenski ograničena. Tri minuta su i bila dovoljna za pitanje, ali za odgovor jedva ako se imaju u vidu govornički maniri bh. političara.

Tek, poslanik SDA Šefik Džaferović podsjetio je da je tačno prije godinu dana postavio pitanje o aktivnostima u zaključivanju državnog ugovora BiH sa susjednim državama Hrvatskom i Srbijom:


„Ja sam čovjek koji se jako zalaže za dobrosusjedsku saradnju. Mi imamo, naravno, tu saradnju, ali ako nemate pristanak susjeda da sa vama zaključe ugovor o granici i 13 godina nakon Dejtona, onda je to ozbiljan problem.“


Vijeće ministara ne može samo uređivati granice sa susjedima, odgovara predsjedavjući Vijeća Nikola Špirić:


„Postoje različiti stavovi kada smo imali kontakte sa Republikom Hrvatskom i njihov prijedlog je bio: Haj’te da verifikujemo granicu, da ono što nije sporno nije sporno, a ono što je sporno da ide na međunarodne arbitražne sudove. Znate kada ćemo imati manje problema u BiH? Kad ne bude razlika unutar BiH kada je njena granica u pitanju. Nije samo sporno sa Hrvatskom, recimo, pitanje izlaska na otvoreno more nego je sporna i granica na Uni. Imamo neuralgičnih tačaka, vi ste u pravu, i sa Srbijom. Susreo sam se sa premijerom Cvetkovićem i skrenuo pažnju da o tim pitanjima moramo da razgovaramo, i o pitanju sukcesije i o pitanju granice da smo mi sa bh. strane spremni da razgovaramo.“


U replici na Špirićev odgovor Šefik Džaferović konstatuje da granica BiH uopšte nije sporna:


„Ja mislim da unutar nas u BiH ne smije biti razlika po ovom pitanju. Ili onda kažite javno da znamo ko to u BiH smatra da BiH nema pravo, npr. na slobodan pristup otvorenom moru ili ko je to ko smatra da Hidroelektrana Bajina Bašta ili Zvornik ne pripada BiH.“


Postavljeno je i pitanje sudbine državne imovine BiH. Još uvijek nema zakona o državnoj imovini, podsjetio Sead Jamakosmanović, poslanik SDA:


„Kada će se poduzeti aktivnosti oko održavanja sastanka stalnog, zajedničkog odbora visokih predstavnika po pitanju sukcesije bivše SFRJ i zbog novonastale situacije prodaje imovine preduzeća iz BiH u Republici Srbiji?“


I na ovo pitanje odgovara Nikola Špirić. Predsjedavajući Vijeća ministara kaže da je formirana komisija koja bi trebala dostaviti tekst nacrta zakona o državnoj imovini:


„Postoje tri razmišljanja, nažalost, u ovoj zemlji o svemu, pa i o zakonu o državnoj imovini - jedni koje misli da sve treba pripada državi i da država dalje distribuira. To je predominanatan stav, teško je da dijelim partije na srpske, bošnjačke i hrvatske, ali bošnjačkih političkih partija. Hrvatski je otprilike da kombinacija funkcionalno-teritorijalnog bi bio dobar model. Ja dijelim taj stav, ali predstavnici srpskih političkih partija odriču pravo i jednom i drugom. Ja mogu da razgovaram i o jednom i o drugom i mogu da se složim i zato ja mislim da je dobro da se politički pomogne da se ti principi usaglase. Najgora je varijanta u kojoj nemamo zakona.“


Sudbina stare devizne štednje bh. građana u Ljubljanskoj banci, te beogradskoj Invest banci pitanje je kojem se, kako kaže SDA-ov poslanik Bakir Izetbegović, svake godine vraća. Odgovor je pokušao dati ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj:


„Svaki put kad dolaze visoke delegacije iz Slovenije i Srbije to se postavlja kao jedna od nezaobilaznih tema. Mi smo imali i premijera Janeza Janšu skoro u posjeti, bio nam je i predsjednik Tirk u posjeti. Problem je u tome što su to različiti koncepti, različita viđenja. Slovenija kaže da je to predmet sukcesije, mi kažemo da su pare odnijete u Ljubljanu. To su sad stvari koncepta. Mi u Ministarstvu također u razgovorima sa našim kolegama i Rupelom i Jeremićem potcrtavamo to pitanje i tražimo da se to rješava.“


Izetbegović, pak, nije bio zadovoljan odgovorom:


„Možete se vi sastajati, ministre, koliko hoćete sa ljudima ovdje, ali odgovore ćete dobiti ili u Ljubljani ili u Beogradu. I ovo pred Sudom za ljudska prava pri Vijeću Evrope, izgubiće vjerovatno država te sporove, a onda će platiti porezni obveznici - neće platiti država, mi ćemo to platiti. Platiće to naša djeca koja nisu bila ni rođena kad je nastao problem sa starom deviznom štednjom. Dakle, ja vas molim da energičnije tragate za tim kud su novci nestali, kud su nestale stotine miliona maraka stare devizne štednje.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG