Dostupni linkovi

Delegati u Domu naroda Parlamenta BiH dali su u ponedjeljak saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Ovo je prvi politički, ali i ekonomski sporazum koji BiH vodi u pravcu evropskih integracija. Kakve su stvarne mogućnosti da ova država i postane ravnopravna članica Unije?

Dok države u regiji već uveliko razgovaraju o kandidatskom statusu, Bosna i Hercegovina u Evropskoj uniji izaziva zabrinutost, uglavnom zbog političkih aspekata koji prate provođenje uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zabrinutost retorikom, koja nimalo ne pomaže približavanju EU, izrazili su i visoki predstavnik EU Havijer Solana, te generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer, koji će uskoro poslati i svog zamjenika Klaudija Bizonjera kakao bi ocijenio stanje u zemlji.

Za sada jedino provedba trgovinskog sporazuma ima prolaznu ocjenu, dok ostale prioritete koči nedostatak političke volje, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić:


„Ja znam da ima pozitivnih rezultata i oni će biti konstatovani, ali ima i oblasti u kojima nismo uradili ono što je očekivano - od zaštite okoline, sektora gasa, bankarske supervizije itd., poznati su ti prioriteti gdje ne postoji saglasnost, gdje nemamo odgovorajuće rezultate. Ali ono što dominira u Briselu kad se govori o BiH je zabrinutost političkom situacijom, retorikom itd.“


Član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Ivo Miro Jović smatra kako BiH mora izaći iz začaranog kruga vječite predizborne retorike, te pokrenuti sve institucije da rade:


„Kad imamo preko 4.500 stranica teksta koji treba usuglasiti, a vidimo kakva je produkcija u parlamentima, znači kod onih koji donose zakone, da praktički prijedloga zakona od Vijeća ministara nema, da mi ovdje u Parlamentu uglavnom za sada usvajamo ili u većini točaka dnevnog reda koje su opterećene donošenjem odluka o ugovorima i sporazumima, što na razini bilaterala, što na razini određenih konvencija ili pak sa EU, bankarskim sustavom itd. - nemate onih suštinskih izmjena i prilagodbe našeg zakonodavstva europskom, i mene to žalosti.“


Čak i zakoni koji su tehničke prirode na nivou cijele EU, za BiH su političko pitanje, ističe zastupnik u Parlamentu BiH Hilmo Neimarlija:


„Kod nas je više izražena politizacija i zakonskih pitanja i mogućnosti zakona koji nisu baš eminentno političke naravi, umjesto da se trudimo da donosimo ove zakone tehničke naravi ubrzano, a da zakone kojima treba regulirati probleme koji imaju političku dimenziju pokušavamo smiriti i rješavati na način koliko je moguće političkog administriranja, a ne sukobljavanja političkih volja.“


Osnovni kamen spoticanja u BiH jeste nepovjerenje među političkim liderima koje se prenosi i ugrožava put zemlje ka EU, napominje zastupnik Doma
naroda BiH Slobodan Šaraba:


„Spremnost BiH zavisi od spremnosti političara i ljudi koji odlučuju o ispunjenju određenih uslova. Ako mi u ovome trenutku imamo nekih 30 uslova koje treba ispuniti i ako su bar pola od tih uslova sada u proceduri, ja mislim da zavisi, prije svega, od vladajuće šestorke, odnosno od vladajuće koalicije koliko će se brzo ti uslovi ispuniti. Ako se nastavi na ovakav način, ja mislim da će spremnost BiH, odnosno spremnost koju iskazuju političari iz vladajućih stranaka biti samo deklarativna, a da će se u praksi raditi jako sporo i jako loše, što sada imamo slučaj.“


Evropska unija je od BiH očekivala da djeluje brže, napominje Topčagić. U godišnjem izvještaju Evropske komisije, koji će biti objavljen 5. novembra, biće ugrađene sve primjedbe. O tome koliko je BiH u zastoji dovoljno svjedoči podatak da EU sprema novu strategiju za BiH kako bi ubrzala procese.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG