Dostupni linkovi

Umjetnici i liječnici stvorili virtualno srce


Virtualno srce

Do sada su studenti medicine srce mogli proučavati ili tijekom operacije ili učiti na plastičnom modelu.

Sada im tijekom učenja više neće trebati skalpel. Za program koji tako realistično pokazuje rad ljudskog srca zainteresirane su bolnice iz Europe, Amerike, Japana, Australije.

Na projektu, za koji se drži da će biti ključan u kardiološkoj skrbi, rađeno je godinama.

Japanci pronašli Jetijev otisak!?

'Godinama se vraćamo na Himalaju i sposobni smo prepoznati tragove medvjeda, vuka, snježnog leoparda, jelena... a to što smo vidjeli nije ništa od toga', kazao je jedan istraživač.

''Pronađeni tragovi su dugi oko 20 centimetara i sliče ljudskim otiscima stopala'', izjavio je Yoshiteru Takahashi, direktor japanskog Programa Jeti.

Takahashi se sa sedmoricom istomišljenika, sudionika spomenutog programa, treći put našao na Himalaji u potrazi za Jetijem.

Ekspedicija je tijekom 42 dana pretražila područje Dhaulagirija, visokog 7661 metar.

''I dalje smo uvjereni da postoji. Zahvaljujući otiscima i pričama stanovnika, sigurni smo da nije plod mašte'',
dodao je Takahashi.

Poznati tirolski alpinist Reinhold Messner, koji je osvojio sve osamtisućnjake na Himalaji bez korištenja dodatnog kisika i koji je 1986. bio uvjeren da je vidio zvijer, u svojoj je knjizi Moja potraga za Jetijem iz 1998. zaključio da je Jeti plod mašte i da ga ljudi zamjenjuju s mrkim medvjedom.

Wikipedija o Jetiju

Jeti ili Ogavni snježni čovjek je majmunoliko stvorenje koje navodno nastanjuje područje Himalaje. Imena Jeti ili Meh-Teh najčešće upotrebljavaju autohtoni stanovnici regije, te su dio njihove povijesti.

S obzirom na nedostatak dokaza, znanstvene zajednice Jetija najčešće svrstavaju u legende, no ipak ostaje jedno od najpoznatijih bića kriptozoologije. Jeti je himalajska paralela američkom Bigfootu i australskom Yowieju.

Google predstavio mobitel koji se pretvara u PC



Mobitel je proizveden u suradnji s južnokorejskim proizvođačima, a u njega je ugrađen Googleov operativni sustav Android. Zahvaljujući njemu, mobitel se pretvara u minijaturno računalo.

Stručnjaci G1 najavljuju kao mobitel koji bi mogao ozbiljno uzdrmati Appleov iPhone. Kupci pak priznaju kako bi današnji hit već sutra mogao biti zastario komad plastike. Unatoč tome interes je velik.

Američki operateri mobilnih mreža uređaj će ponuditi po cijeni od oko 180 dolara uz pretplatnički ugovor. Na europsko tržište trebao bi stići početkom sljedeće godine.

I Indija na Mjesecu


Indija je lansirala prvu raketu bez ljudske posade na Mjesec, slijedeći primjer drugih dviju azijskih sila Kine i Japana i nastojeći pokazati svoj znanstveni napredak u globalnom osvajanju svemira.

Satelit Chandrayaan-1 (Mjesečevo vozilo na sanskrtu) težak je 1,3 tone I lansirana je iz svemirskog centra Sriharikota na jugu Indije.

Cijeli projekt dvogodišnje misije Mjesečevog vozila, letjelice koju je izgradila Indijska organizacija za istraživanje svemira (ISRO) stoji 79 milijuna dolara. Na njemu je četiri godine radilo oko tisuću znanstvenika i stručnjaka.

ISRO inzistira da cilj indijske misije nije samo jačati nacionalni ponos već i prikupiti vrijedne znanstvene podatke. Glavna zadaća indijske misije je istraživanje Helija-3, izotopa koji je vrlo rijedak na Zemlji, ali je idelan za nuklearnu fuziju i mogao bi biti vrijedan izvor energije u budućnosti. Vjeruje se da mjesec njime obiluje.

Indijska misija bi također trebalo da detaljno pretraži Mjesec u potrazi za dragocjenim metalima i vodom. "Priredit ćemo trodimenzionalni atlas površine Mjeseca, koji će se koristiti za hemijsko i mineraloško mapiranje čitave površine Mjeseca", rekao je Narayan.

Pet od 11 uređaja na "Chandrayaanu 1" izradili su strani partneri. Oni su namijenjeni otkrivanju prisustva zamrznute vode, stanja radijacije svemirske sredine na orbitalnom nivou i djelovanja solarnog zračenja.

Predstojeća misija predstavlja ključnu etapu u pripremi složene ekspedicije "Chandrayaan 2", koja podrazumijeva slanje svemirskog broda na Mjesec.

Ljudi se drogiraju od pamtivijeka

List biljke Koka od koje se dobija kokain
Nagađanja znanstvenika da su ljudi i u prahistoriji eksperimentirali s opijatima dobila su materijalnu potvrdu. Pronađen je pribor za inhaliranje i šmrkanje halucinogenih supstanci.


Znanstvenici su pronašli dokaze da su ljudi u kameno doba koristili biljne mješavine kako bi ''popravili raspoloženje''.

Dugo se već pretpostavlja da ljudi od pamtivijeka koriste droge, no prije nije bilo dokaza koji bi poduprli tu teoriju.

Nedavno su istraživači pronašli opremu koja se koristila za pripremu halucinogenih droga i potječe od pretpovijesnih južnoameričkih plemena.

Quetta Kaye, sa Sveučilišta u Londonu i Scott Fitzpatrick, arheolog s državnog Sveučilišta u Carolini, ovaj zanimljivi materijal pronašli su na karipskom otoku Carriacou.

Pronašli su keramičke posude te cijevi za udisanje para i šmrkanje koje su nastale u Južnoj Americi između 4000. i 1000. godine prije Krista i prenesene su na ovaj otok.

Kako je upotreba takvog pribra za inhalaciju droga dobro poznata, starost ovih posuda bacila je novo svjetlo na upotrebu droga i njenu ukorijenjenost u ljudskoj povijesti.

Znanstvenici vjeruju da je riječ od cohobi, halucinogenu nastalom od zrnja jedne vrste mimoza.

Droge poput kanabisa nisu pronađene na Karibima u to vrijeme. Opijati su dobivani i od maka, a u upotrebi su bile i ''čarobne'' gljive.

Smatraju da su droge bile korištene kako bi izvale stanje transa kod ljudi pri religijskim obredima.

Tuna pred istrebljenjem


Zbog globalne ljubavi prema japanskom specijalitetu, odnosno španjolsko-francuskom izlovu dvostruko većem od EU kvoti, tuna se našla na rubu istrebljenja.

Tuna je vrsta poznata po tome što je u stanju postići veće ubrzanje od Porschea, ali se pokazala nemoćnom kada su u pitanju goleme mreže ribarskih flota južne Europe, koje su proteklih 10 godina provele loveći ostatke tih nekada najrasprostranjenijih morskih grabežljivaca Atlantskog oceana, zanemarujući kvote i upozorenja znanstvenika, piše list Sunday Times u svojem online izdanju.

Europski ribari, većinom iz južnoeuropskih zemalja Francuske, Španjolske i Italije, godišnje ulove oko 60.000 tona tune, što je više nego dvostruko više od EU kvote od 28.000 tona utvrđene 2006.

Ta kvota već sama po sebi dvostruko je veća nego što je trebala biti, a je trebala iznositi maksimalno 15.000 tona.

Najnoviji rezultati istraživanja zasigurno će izazvati diplomatske sukobe budući da je Mediteran, gdje se uglavnom odvija izlov, glavno mrijestilište za atlantsku tunu. Upravo zbog toga je pretjerani izlov na tome području izazvao zabrinjavajući pad njihove populacije duž američkih obala, gdje je također područje izlova.

Zbog snažnog rasta globalne potražnje za sushijem, koji je doveo tunu do ruba istrebljenja, jedna jedina riba može postići cijenu od preko 20.000 funti. Najveća su tržišta za nju ono španjolsko i japansko.
  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG