Dostupni linkovi

Iako je diplomatski kurs Bosne i Hercegovine usmjeren na gradnju dobrosusjedskih odnosa, teškoće su prisutne na svakom koraku. Mnogo je otvorenih pitanja koja se ne rješavaju, manje-više zbog nedostatka političke volje i konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine. Jedan od primjera jeste i odnos BiH i Srbije koji se od potpisivanja Sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima sa RS prošle godine našao na izuzetno lošem stepenu.

Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova situacija se dodatno zategnula jer je pojačana unutrašnjom retorikom lidera iz RS koji su nagovještavali otcjepljenje entiteta i moguće pripajanje Srbiji. Tako se politička pitanja i krize prenose iz jedne na drugu zemlju, kaže bivši član Predsjedništva BiH Jozo Križanović:


„Ja mislim da se tu očigledno radi o jednoj neprincipijelnoj politici od strane Srbije kao potpisnika i garanta Dejtonskog sporazuma i da se to rovito političko stanje u Srbiji u vezi sa Kosovom na neki način želi držati dežurnom temom - problem sa BiH. Moglo bi se reći da je i taj jedan specijalni aranžaman koji dio BiH ima sa Srbijom amortizirao potrebu rješavanja ostalih problema. Tu se, dakle, radi o više političkim pitanjima koja stvaraju određene tenzije ili nepovoljne uvjete za rješavanje onih stvarnih, životnih problema koje mi imamo kao susjedi.“


Tome su pridodali i politički stavovi, odnosno nepostojanje konsenzusa o tome kakav kurs će BiH zauzeti prema Hrvatskoj i prema Srbiji. Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić - Babić:


„Zbog neusaglašenih stavova unutar BiH na neki način mi kočimo regionalnu saradnju jer svjedoci smo da već dvije godine član Predsjedništva i u ovom trenutku predsjedavajući Haris Silajdžić odbija svaki zvaničan kontakt sa Srbijom i uporno proziva Srbiju za loše odnose u BiH. I ja poštujem presude Međunarodnog suda koje su jasne, ali političari i mi u BiH ne trebamo više da komentarišemo presude - jesu li one pravdene ili nepravedne. Nema zvaničnih kontakata sa Srbijom već jedan duži period. Paralelno ima susreta i kontakata sa predstavnicima iz Republike Hrvatske, ali sastanaka na visokom nivou već zadugo nije bilo ni sa Hrvatskom ni sa Srbijom.“


Dobrosusjedski odnosi su obaveza kako za BiH tako i za susjedne zemlje, napominje ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić, ističući kako BiH jedino s Crnom Gorom nema neriješenih pitanja:


„BiH i Crna Gora stvarno mogu za cijelu regiju biti primjer dobrosusjedske saradnje i čak i međusobne pomoći jedne države prema drugoj. Što se tiče samog političkog konsenzusa u BiH prema Crnoj Gori, sve institucije i političke partije apsolutno imaju pozitivan stav prema Crnoj Gori i apsolutno pozitivan stav prema daljem razvoju dobrosusjedskih, otvorenih i prijateljskih odnosa između BiH i Crne Gore.“


Regionalna saradnja uslovljena je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. I pored činjenica da BiH još nije utvrdila jasan kurs prema zemljama u okruženju, od tih zemalja se, s obzirom da su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, očekuje da Bosni i Hercegovini pomognu, a ne da joj izjavama odmažu, kaže Babićeva:


„Nedavne izjave ministra inostranih poslova Hrvatske Gordana Jandrokovića je, recimo, jedna izjava koja BiH ne treba, koja unosi pometnju unutar BiH i to nisu dobrodošle izjave. Izjave da se poštuje BiH, napredak u BiH, Dejtonski sporazum na čijim osnovama BiH sad počiva, to su na neki način dobre izjave, s obzirom da i Hrvatska i BiH i Srbija i Crna Gora i Makedonija su međusobno obavezne na dobru regionalnu saradnju i to nam je broj jedan u evropskim integracijama. I svaka od ovih zemalja pojedinačno pred Evropskom komisijom vrednovaće se kako sarađuje u regionu.“


I dok saradnja s Hrvatskom i Srbijom varira i ovisi o političkoj struji koja dominira u sve tri zemlje, otvorena pitanja se gomilaju, a rokovi koje su evropske institucije postavile sve su kraći. A međusobna saradnja odavno nije stvar želje već obaveze koja se mora ispuniti, bez obzira na političke struje i stavove unutar pojedinih zemalja.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG