Dostupni linkovi

Iz Instituta Karolinska u Švedskoj stiže nam revolucionarni lijek za problem miliona muškaraca širom svijeta- ćelavost. Naučnici su otkrili način kako da spriječe gubitak kose i preuranjenu ćelavost.

Naučnici su došli do saznanja da gen iz matičnih ćelija može obnoviti folikul dlake kod laboratorijskog miša i uzgojiti vlas identičnu originalnoj vlasi.

Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100 000 folikula, a tokom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi. Do gubitka dlake dolazimo oštećenjem folikula koje može biti uzrokovano psihičkim, fizičkim ili nasljednim faktorima.

Istraživači su otkrili da folikule dlaka kod miša sadrže protein Lgr5 za kojeg se dosad pretpostavljalo da "živi" samo u crijevima.

Transplantacijom proteina Lgr5 na dijelu kože leđa laboratorijskog miša, naučnici su otkrili rast nove vlasi. Folikule dlake kod miša za dvije sedmice bile su obnovljene upravo putem proteina Lgr 5 iz matičnih ćelija.

Istraživač Rune Toftgerd i njegov tim s instituta Karolinska u Švedskoj dokazali su da ovaj protein iz matične ćelije obnavlja i produžava "život" folikule vlasi što bi moglo donijeti spas velikom broju muškaraca koji se bore protiv gubitka kose i ćelavosti.

Rođen da bi izliječio brata

U Španjolskoj je rođena prva tzv. dizajnirana beba. Javier je odabran i začet kako bi spasio život svom šest godina starijem bratu Andresu koji boluje od beta-talasemije, nasljednom poremećaju građe hemoglobina.

Javier je prilikom rođenja težio 3,4 kilograma, a rođen je protekle nedjelje u Sevilli, u klinici Virgen del Solucio, objavile su zdravstvene službe u Andaluziji.

Nakon umjetne oplodnje in-vitro, liječnici su uz pomoć predimplatacijske dijagnostike odabrali onaj embrio čije su se karakteristike tkiva najviše podudarale s tkivom njegovog brata Andresa. Javier genetički nalikuje svom bratu, tako da su stanice iz njegove pupkovine pogodne za transplantaciju koštane srži. Liječnici su izvijestili da se šanse za izlječenje starijeg brata Andresa kreću između 70 i 90 posto.

Identičan slučaj se još 2003 godine dogodio u Velikoj Britaniji, kada je rođena prva dizajnirana beba koja je također trebala spasiti život svom bratu. Tada četverogodišnjem bratu Charlieju hitno su trebale genetički kompatibilne matične stanice. Iako je prva "dizajnirana beba" rođena u Britaniji, oplodnja i odabir embrija čije je tkivo najpodudarnije s Charliejevim izvršeni su u Chicagu.

Stephen Hawking: Ljudska rasa ne bi smjela držati sva jaja u jednoj košari

Stephen Hawking
Jedan od najkomentiranijih i najpoznatijih znanstvenika današnjice, Stephen Hawking, zabrinut je za narednih 200 godina čovječanstva koje su, prema njegovom mišljenju, najrizičnije.

66-godišnji Hawking je u intervjuu za CNN izjavio kako on smatra da ljudi imaju šansu samo ako uspiju preživjeti sljedećih 200 godina i to vrijeme iskoriste kako bi naučili živjeti u svemiru.

"Uvjeren sam kako će u dalekoj budućnosti ljudi morati živjeti u svemiru", izjavio je Hawking koji boluje od amiotrofične lateralne skleroze, paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića.

"Bit će dovoljno teško izbjeći katastrofu na Zemlji u sljedećih 100 godina, a da ne govorim u sljedećem tisućljeću. Ljudska rasa ne bi smjela držati sva svoja jaja u jednoj košari, odnosno na jednoj planeti. Nadajmo se da nam ta košara neće ispasti prije nego što istovarimo teret.", dodao je Hawking.

Hawking, vlasnik 12 počasnih diploma od kojih je najelitnija članstvo Kraljevskog društva Londona, rekao je kako u budućnosti vidi velike opasnosti za Zemlju. U prilog tome naveo je primjer Kubanske krize 1962. godine kada je nuklearni rat SAD-a i tadašnjeg SSSR-a visio o niti.

"Trebat će nam mnogo pažnje i pregovaranja kako bi izbjegli krize, ali sam optimističan, jer ako uspijemo preživjeti sljedećih 200 godina, imamo dobru šansu da naselimo svemir".

Genetske bolesti u čovjeka pradavno su evolucijsko naslijeđe


Evolucijski genetičari dr. Tomislav Domazet Lošo i dr. Diethard Tautz s Max-Planckova instituta u Ploenu i zagrebačkog Instituta 'Ruđera Boškovića' otkrili su da većinu organizama na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti.

To navodi na zaključak da su genetske bolesti u čovjeka, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježiva sastavnica života, priopćeno je iz Instituta 'Ruđera Boškovića'.

To neočekivano otkriće objavljeno je u internetskom izdanju časopisa 'Molecular Biology and Evolution' i već je pobudilo zanimanje znanstvene javnosti. Osvrt na rad objavljen je i u uglednom časopisu 'New Scientist'.

Institut 'Ruđera Boškovića' podsjeća da je prošle godine odjeknula vijest o otkriću genomske filostratigrafije, metode za rekonstrukciju evolucijske povijesti koja je razvijena na tom institutu.

Napominje da, iako bi se moglo očekivati da su mnogi geni povezani s bolestima u čovjeka nastali relativno kasno u evoluciji, npr. pojavom prvih sisavaca, hrvatsko-njemački dvojac je otkrio da se golema većina tih gena pojavila u samim početcima života na Zemlji.

'Gotovo 60 posto gena povezanih s bolestima u čovjeka vuče podrijetlo od nastanka prvog života na Zemlji, a pojavom riba koštunjača prije otprilike 400 milijuna godina, više od 98 posto takvih gena već je stupilo na evolucijsku pozornicu', navodi se u priopćenju.

Nasuprot tim drevnim događajima evolucijske genetičare posebno je iznenadila činjenica da je zanemarivo malen broj gena specifičnih za sisavce uključen u genetske bolesti.


Potvrđeno ime novih Windowsa


Najnoviji operativni sustav iz tabora Microsofta dobio je službeno i domišljato ime - Windows 7.

Informacija je potvrđena na službenom blogu člana razvojnog tima Microsofta, Mikea Nasha, koji piše kako će kodno ime novog operativnog sustava biti i njegovo službeno ime.

"Odluka da zadržimo naziv Windows 7 sasvim je logična i jednostavna. Ovo je sedma verzija OS-a iz našeg tabora i zbog toga smo se odlučili za ime Windows 7". Krajnji datum pojavljivanja Windowsa 7 na tržištu je kraj 2009. godine, odnosno, najkasnije početak 2010. godine.

Na konferenciji Professional Developer Conference koja će se održati u Los Angelesu od 27. do 30. listopada sudionici će dobiti mogućnost testiranja beta verzije tog operativnog sustava. Očekujemo velike promjene u operativnom sistemu koji treba vratiti povjerenje kupaca razočaranih posljednjim - Windows Vistom.

  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG