Dostupni linkovi

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dobilo je dopis premijera Republike Srpske Milorada Dodika u kom se zahtijeva da se Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Holandije uputi protestna nota sa zahtjevom da razmotri dalji diplomatski angažman holandskog ambasadora Karela Vosskühlera u Bosni i Hercegovini.

Nakon što je ambasador Holandije u BiH Karel Vosskühler uporedio entitetskog premijera Milorada Dodika s bjeloruskim diktatorom Aleksandrom Lukašenkom, Dodik i njegov kabinet proglasili su diplomatu personom non grata i zatražili preispitivanje njegovog angažmana u zemlji. OHR je poručio da Dodik ne može određivati šta će raditi ambasadori u BiH.

Incident na liniji Dodik - Vosskühler odmah se prenio na ionako zategnute odnose između dva entiteta. U Republici Srspkoj, naravno, podržavaju Dodika, u Federaciji brane holandskog ambasadora. Dok je ministar vanjskih poslova Holandije neke dijelove intervjua svog ambasadora ocijenio nediplomatskim, državni zvaničnici nisu stali u odbranu dijela svoje zemlje i njegovih predstavnika. Jasna Lubura, iz Odjela za razvoj i saradnju Ambasade Holandije u Sarajevu, prenosi dio izjave ministra vanjskih poslova Holandije:


„Istina je da je međunarodna zajednica zabrinuta za stabilnost BiH i provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ministri vanjskih poslova vlada EU planiraju se uskoro baviti ovim pitanjem i zbog toga što je visoki predstavnik gospodin Lajčak sam izrazio ozbiljnu zabrinutost. Ambasador je iznio ove zabrinutosti u toku spomenutog intervjua. On se trebao izraziti više diplomatski, ali činjenica da tenzije postoje je jasna svima.“


Članovi bosanskohercegovačkog Predsjedništva danas su dobili pismo predsjednika Vlade RS Milorada Dodika u kom se zahtijeva da se Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Holandije uputi protestna nota sa zahtjevom da razmotri dalji diplomatski angažman ambasadora Karela Vosskühlera u BiH. Ovo je u izjavi za Radio Slobodna Evropa potvrdio Đorđe Latinović, iz kabineta srpskog člana bh. Predsjedništva:


„Dalja sudbina postupanja u vezi sa ovim pitanjem zavisiće od Ministarstva vanjskih poslova BiH i prije svega Predsjedništva BiH u čijoj nadležnosti se nalazi vanjska politika. Prepostavljam da će nakon ovoga uslijediti određene konsultacije između članova Predsjedništva, pa će u tom smislu biti neko od rješenja koje će se naći ili na dnevnom redu ili u procesu konsultacija između tri člana.“


U državi kao što je BiH, čije su strukture vrlo labave, političari svoj politički legalitet obezbjeđuju upravo na osnovu politike neprijateljstva, kaže profesor Asim Mujkić. S druge strane odnos međunarodne zajednice svejdoči o tome da BiH jeste jedan poluprotektorat, ili zemlja bez stvarnog političkog subjektiviteta:


„U takvom jednom okvirnom kontekstu vrlo lako je moguće da vi iz ma kako male ali uređene zemlje možete ovamo doći i dijeliti svakome lekcije iz demokratije. Vi imate flagrantno kršenje bh. suvereniteta i iznutra i izvana i ne priliči jednom entitetskom premijeru, kao što ne priliči jednom guverneru američke bilo koje savezne države, da nekoga proglašava presonom non grata, kao što i ne priliči da se upravo zbog takvog jednog personificirajućeg konteksta državni vrh ne oglašava, da to jednostavno ignorira.“


Prisustvo Međunarodne zajednice u BiH moralo bi kod domaćih političara više razvijati osjećaj uvažavanja i razumijevanja, smatra poslanik u državnom parlamentu Halid Genjac. On navodi da je spoljna politika BiH isključivo u nadležnosti Predsjedništva i Ministarstva vanjskih polslova:


„Odnos prema pojedinim ambasadorima i proglašavanje njihovog statusa poželjnim ili nepoželjnim to aposlutno ne mogu entiteti i to nije u nadležnosti entiteta. Mislim da bi pristup ljudima koji hoće da pomognu BiH i koji pomažu BiH objektivno u njenom bržem kretanju prema evropskim integracijama trebao bi biti sa više razumijevanja, uvažavanja i iščitavanja poruka, nego korištenje tih povoda za raznorazna prepucavanja i svađe. Nije moje da ocjenjujem kako je koji ambasador u okvirima diplomatskih manira postupio. To je stvar institucija koju oni predstavljaju, što je u ovom slučaju i učinjeno. Ja mogu samo lično, u nekakvom subjektivnom gledanju na to, istaći da bih volio da je to sve drukčijim riječima rečeno.“


Poslanik Martin Raguž smatra da entiteti ne bi trebali da preuzimaju nadležnosti države. Ipak, podsjeća da slučaj amasadora Vosskühlera nije jedini u kojem je neki međunarodni predstavnik u BiH koristio nediplomatski jezik, te da su reakcije državnih zvaničnika skoro uvijek izostajale:


„U raznim prigodama i navratima kad je u pitanju djelovanje međunarodnih zvaničnika u BiH. I ja ne bih otvarao samo ovaj konkretan slučaj. Znači, odgovornost je Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova da ocijene i da javnosti i Parlamentu BiH podnesu izviješće o ostvarivanju vanjske politike, međunarodnih odnosa i djelovanja međunarodnih organizacija i institucija na teritoriji BiH.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG