Dostupni linkovi

Od januara primena trgovinskog sporazuma sa EU


Zgrada Vlade Srbije
Zgrada Vlade Srbije

Vlada Srbije jednoglasno je odlučila da Srbija od 1. janaura sledeće godine počne da primenjuje Prelazni trgovinski sporazum sa EU. Sporazum obuhvata smanjivanje carina za uvoz proizvoda iz EU po fazama što bi trebalo da doprinese većoj konkurenciji na srpskom tržištu i omogući građanima da kupuju robu iz EU po nižim cenama. Brisel pozdravlja odluku Vlade u Beogradu.

"Osnovni cilj je da se skrati vreme između primene sporazuma i sticanja statusa kandidata za članstvo u EU", obasnio je premijer Mirko Cvetković odluku o jednostranoj primeni trgovinskog sporazuma sa EU, koju su podržali svi članovi Vlade.

Primena Sporazuma počeće 1. januara 2009. godine, a obuhvata smanjivanje carina na uvoz proizvoda iz EU po fazama, što bi trebalo da doprinese pojeftinjenju proizvoda iz EU i većoj konkurenciji na tržištu Srbije. Ističući da deo ovog Sporazuma EU jednostrano primenjuje već nekoliko godina, potpredsednik vlade Božidar Đelić izjavio je da Srbija na ovaj način pokazuje spremnost za sledeći korak, a to je dobijanje statusa kandidata za članstvo u Uniji, koje očekuje u 2009. godini. Đelić navodi da početak primene Sporazuma neće doneti ništa bitno na polju cena, ali da će zemlji omogućiti da se "uhoda u njegovoj primeni":

“Tako da je poruka za našu privredu i poljoprivredu da ovaj prvi korak liberalizacije nije korak koji će ugroziti njihovu konkurentnost i ostavljeno im je vreme da se pripreme za evropsku konkurenciju.”

Đelić je rekao i da smanjenje carina na uvoz automobila iz EU nije predviđeno u prvoj godini primene trgovinskog sporazuma, ali je Vlada donela odluku da od Nove godine te carine budu smanjene sa sadašnjih 20 odsto na 10 odsto.

Podsećamo, EU još nije počela punu primenu Prelaznog sporazuma sa Srbijom jer je za tu odluku potreban konsenzus svih članica, a Holandija insistira da pre toga Srbija do kraja ispuni obaveze prema Haškom tribunalu i izruči tom sudu Ratka Mladića. Navodeći da je ovaj Sporazum prvi i poslednji ugovor koji Srbija potpisuje sa EU do ulaska u njene redove, Đelić naglašava spremnost za ispunejnje svih obaveza:

“Naša posvećenost saradnji sa Haškim tribunalom je takva da je samo pitanje vremena kada ćemo uspostaviti i krenuti punu primenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa strane naših evropskih kolega.”

Evropski komesar za proširenje Evropske unije Oli Ren pozdravio odluku Vlade Srbije da počne jednostranu primenu trgovinskog, navodeći da će to značajno uticati na ocenu o dobijanju statusa kandidata za članstvo u EU. On je ponovio da bi "po najboljem mogućem scenariju, Srbija mogla da 2009. dobije status kandidata, te da Evropska komisija podržava te ciljeve. Analitičari su saglasni u oceni da ova jednoglasna odluka Vlade ima izuzetan politički značaj. Na ovaj način Beograd je poslao jasnu poruku EU, kaže politički analitičar Vatroslav Vekartić:

“Donošenjem odluke kojojm se zapravo ide u susret, kojojm se pre vremena primenjuje taj sporazum, pokazuje spremnost za izvršenje onog osnovnog zadatka, a to je završetak saradnje sa Haškim tribunalom.”

Primenom trgovinskog Sporazuma srpska privreda ekonomski se integriše u Evropu. Iako će ovo dovesti do pojeftinjenja proizvoda iz EU, ekonomista Jurij Bajec kaže da u prvom periodu ne treba očekivati osetnije efekte. Ono što je, kako naglašava, važno jeste da će njegova primena podstaći tržišnu konkurenciju:

“Reč je sada o vrlo malom snižavanju carina, jer uvek se počinje tako da se prva grupa odnosi na proizvode koji su već imali vrlo nisku stopu zaštite carine, od jedan i nešto posto. U tom smislu, ja bih rekao da će veće koristi imati činjenica da će početak primene tog sporazuma naterati našu državu da počne ozbiljnije i mnogo jače da primenjuje antimonopolsko zakonodavstvo (koje će, nadam se, uskoro biti promenjeno), i sve druge oblike koji jačaju konkurenciju na domaćem tržištu. Tada će cene proizvoda, pa i onih koji su za građane najvažniji, a to su prehrambeni i proizvodi široke potrošnje, početi postepeno da padaju.”

Odluka o jednostranoj primeni Sporazuma naišla je na kritike nekih opozicionih stranaka u srpskom parlamentu, koje upozoravaju da će to naneti štetu domaćoj privredi. Jurij Bajec navodi da ovakvim nema mesta kritikama da će jednostrana primena sporazuma imati negativne posledice na srpsku privredu:

“Podsećam da će taj proces trajati šest godina, i počinje od tamo gde je to najmanje važno, pa se postepeno ide ka osetljivijim proizvodima. To je jedan proces koji će istovremeno značiti i jačanje domaće privrede.”

XS
SM
MD
LG