Dostupni linkovi

Potreba za rekonstrukcijom Vlade Federacije BiH


Zgrada u kojoj je sjedište Vlade Federacije BiH
Zgrada u kojoj je sjedište Vlade Federacije BiH

Predsjednici SDA i HDZ BIH Sulejman Tihić i Dragan Čović traže rekonstrukciju Vlade Federacije BiH, ocjenjujući kako u svim strankama ima ministara koji su položili ispit, ali i onih koji nisu i koje treba promijeniti. Uprkos ovakvim stavovima, u Stranci za BIH smatraju da predsjednici stranaka nisu ti koji o tome odlučuju, već da to treba da rade predsjednik i potpredsjednici Federacije, te parlament.

Mada su lokalni izbori donijeli promjene na nivou općinskih organa, pojedine partije u Federaciji BiH koje su na oktobarskim izborima zadobile povjerenje građana mišljenja su da se i na višim nivoima treba napraviti prekompozicija.

Hrvatska demokratska zajednica BiH i Stranka demokratske akcije vodeći su zagovarači restruktuiranja pozicija u federalnoj vladi. U SDA smatraju kako se ne radi o nastojanju da se rezultati lokalnih izbora prenesu na Federaciju, već da se radi o povećanju efikasnosti, naglašava generalni sekretar stranke Amir Zukić:

„Svjesni smo činjenice da su neka ministarstva previše opterećena, zagušena u djelovanju, da ministri ne mogu zbog zauzetosti problemima krenuti u neki iskorak, u bolja rješenja i mislimo da unutrašnji ustroj federalne vlade, odnosno nadležnosti ministarstava treba preraspodijeliti, a isto tako pojedine kadrove treba osvježiti i pojačati.“

Iako se teze o prekompoziciji Vlade Federacije BiH vezuju uz efikasnost ministarstava, pozadina bi se mogla tražiti u lošim međustranačkim odnosima, te nastojanjima da se lokalnim izborima nadoknadi ono što je izgubljeno na općim, smatra zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu Federacije Memed Žilić:

„Ako dođe do nekih prijedloga od strane stranaka, onda to treba raspravljati na Parlamentu Federacije da vidimo, jer predsjednik i potpredsjednik Federacije pokreću smjenu Vlade, a Parlament donosi odluku, onda znači treba na Parlamentu, a ne da lideri stranaka vode politiku i da oni sami rade iza zakonodavne vlast. To je vrlo nekorektno. Oni ako imaju šta, neka dođu na Parlament pa neka kažu. Vjerovatno stranački sukobi postoje još od opštih izbora, vjerovatno kako je ko izgubio izbore pokušava da se rehabilituje, da se vrati itd.“

Dok u HDZ-u BiH smatraju kako se volja naroda treba prenijeti i na nivo entiteta, u HDZ-u 1990 vjeruju da se radi o nespojivim stvarima, te da su na prvom mjestu neslaganja i interesi, prvenstveno oni koji se tiču poslovnih poteza u pojedinim sektorima. Glasnogovornik stranke Veso Vegar:

„Radi se i o unutarstranačkim neslaganjima i različitim interesima, a naravno da postoje i međustranačka neslaganja - energetski sektor, mislim da se tu još radi oko telekomunijakacijskog sektora i još nekih vrlo bitnih stavki, segmenata kojima se Vlada bavi, ili se mora baviti. U pitanju su i interesi raznih grupacija, u ovom slučaju manje nacionalni, iako su i oni u djelovanju Vlade u protekle dvije godine bili također izraženi.“

Sukobi oko načina upravljanja energetskim sektorom već su duže vrijeme kamen spoticanja u federalnoj vladi, i to naročito između SDA i Stranke za BiH - od odabira partnera, pa do same odluke gdje i šta graditi. Zukić kaže kako su rezultati izbora, zapravo, pokazali stav o onome šta treba da se radi:

„Te razlike u viđenjima razvoja energetskog sektora imaju sigurno u rezultatima izbora jer su tu jasno koncipirani stavovi i strategija, odnosno načelo ko će biti tumač toga razvoja, ko će biti graditelj budućih energetskih objekata, a ministarstvo nema tamo bitnog uticaja. Treba u Vladi malo drugačije urediti nadležnosti.“

Podsjetimo: projekat ulaganja u energetski sektor dogovoren je ranije, ali je SDA tražila da se sve vrati na početak, što je i raniji dogovor o prodaji BH telekoma poljuljalo kod pojedinih zastupnika. Mehmed Žilić:

“Ja vjerujem da ima i tu nešto u pozadini. Smatram da moramo sve zakonski uraditi da što prije dođemo da realizacije eneregetskog sektora, da idemo u izgradnju termoelektrana jer je struja jedini siguran izvoz u BiH, prodaja struje, a imamo sad skoro preko 260 miliona eura izvoza struje. Ako uduplamo kapacitete, možemo imati duplo veći izvoz. Znači, to je nešto što je sigurno. Kad je u pitanju prodaja Telekoma, ja smatram da tu treba dobro razmisliti. Evo zašto. Zato što je Telekom koji stvara dobit preko 30 posto glupost prodavati. Pa ne bi ga zapadnjaci kupovali slučajno, nego zato što ima dobru dobit. To vam dođe, što narod kaže, zlatna koka.“


Premda je Vlada Federacije nakon krize prije dva i po mjeseca dobila podršku vladajućih stranaka, u narednih 15 dana trebao bi biti održan novi sastanak stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Fedraciji. Osim otvorenih pitanja jedna od glavnih tema biće i rekonstrukcija Vlade.

XS
SM
MD
LG