"Ono što je najvažnije klijentima jeste da su ti depoziti obezbijeđeni, da se ne javi nešto poput panike, povlačenja depozita što bi moglo srušiti bankarski sistem. To bi značilo veliki udar na likvidnost, a to je veoma ozibljna stvar, s obzirom na to da je virus te likvidnosti poguban za jednu privredu i da ga je teško spriječiti u daljem širenju. Sa druge strane, kao mjera zaštite institucija bankarskih i finansijskih u Crnoj Gori, smatram da je jako dobro zaštititi te međunarodne kredite i smatram da je jako važno doći do one granice da učine sve prije nego što se odluče na dosta nepopularnu mjeru nacionalizacije, ali ja lično smatram da neće naša Vlada biti primorana da uđe u proces nacionalizacije jer bi to zaista malo degradiralo sve ovo što smo radili na polju privatizacije svih ovih godina u bankarskom sektoru."
Globalna finansijska kriza koja se iz Sjedinjenih Američkih Država prelila i na Evropu rezultirala je potrebom država da intervenišu radi sprječavanja produbljivanja krize, odnosno radi stabilizacije opšte ekonomske situacije. SAD su reagovale upumpavanjem 700 milijardi dolara u svoj finansijski sistem, a najavljene su i nove mjere. Juče je svih 27 zemalja Evropske unije prihvatilo strategiju rješavanje finansijske krize kroz međubankarske pozajmice i podršku važnim bankama i finansijskim ustanovama, a usvojeno je i preustrojstvo svjetskog finansijskog poretka. Čim Skupština usvoji Zakon o podršci bankarskom sektoru, i Crna Gora će stati u red zemalja koje su uvele preventivne mjere. Država će po novom zakonu garantovati za međubankarske kredite, obezbjeđivaće pozajmice bankama radi održavanja likvidnosti, ali će biti u mogućnosti i da ih dokapitalizuje. Bankari su zadovoljni mjerama koje će biti usvojene, ali imaju primjedbe na tajming.
Pomoćnik generalnog direktora za likvidnost i platni promet Crnogorske komercijalne banke Dubravka Pavićević:
"Mjere su svakako dobrodošle. Mjere su veoma dobre, samo što smo mi u bankarskom sektoru očekivali da će se to desiti prije. Mnogo manje bi bilo haosa da se sa tim mjerama izašlo odmah, nego su se sporadično pojavili novinski natpisi koji su bili na granici sa istinom, unosili su neku paniku među narod, onda su, opet uslovno rečeno, neki javni ljudi davali nekakve izjave koje široke narodne mase teže razumiju, a to je ono tumačenje o zaštiti depozita i slično i unešena je određena panika među ljude. Mislim da je to trebalo da urade prije, ali svakako njihova odluka je dobrodošla i mislim da će to uticati na stabilizaciju svakako."
Profosor Saša Popović smatra da je trebalo ranije reagovati, ali da ni sada nije kasno:
"Svakako da su indikatori pokazivali da glabalna ekonomija ide u pravcu globalne krize. Smatram da Vlada nije baš toliko ažurno reagovala, ali u svakom slučaju mislim da ukoliko dosljedno bude primjenjivala svoje mjere mislim da vrijeme neće biti izgubljeno i msilim da se može učiniti sve što bude vrijeme nalagalo."
U međuvremenu je, zbog ocjene da je visok rizik ozbiljnih i štetnih posljedica koje slične krize mogu imati na finansijski sistem i privredu Crne Gore, Pokret za promjene Parlamentu uputio Prijedlog rezolucije o analizi efekata globalne finansijske krize i izrade plana zaštitnih mjera za Crnu Goru. Ukoliko bi se rezolucija usvojila, od Vlade Crne Gore bi se zahtijevalo da sa Centralnom bankom i drugim institucijama pod hitno izradi i dostavi Skupštini potrebne analize i planove mjera, naročito sa osvrtom na najugroženije slojeve.
Dobro je što Vlada djeluje preventivno u cilju spriječavanja mogućih posljedica globalne finansijske krize, rekao je za naš program Saša Popović, profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta, koji kaže da Vlada ima obavezu da zaštiti klijente, odnosno deponente u bankarskom sektoru, ali i interese privrede: