Dostupni linkovi

Hrvatsko pravosuđe je na zadarskom suđenju košarkaškom treneru Ernestu Rađenu za ratne zločine u Škabrnji 1991. godine doživjelo još jednu blamažu. Čovjek koji je proveo 550 dana u pritvoru oslobođen je zbog nedostatka dokaza.

Pravu istinu o zločinu u Škabrnji i drugim zločinima nad Hrvatima za vrijeme samoproglašene „Krajine“ znaju pripadnici obavještajnih struktura koji su sada u Srbiji, kažu naši sugovornici.

Hrvatski Srbin Ernest Rađen, nekadašnji trener solunskog košarkaškog kluba „Aris“, oslobođen je optužbe za ratne zločine nad hrvatskim civilima u selu Škabrnja ujesen 1991. godine. Od zahtjeva grčkim vlastima za izručenjem do jučer on je u pritvoru u Grčkoj i Hrvatskoj proveo ukupno 550 dana, i nije mu jasno što se to sa njim dešavalo:


„Ja sam se čudio od prvog dana zbog čega sam u ovoj situaciji u kojoj jesam, jer smatram da – kad sam bio nasilno mobiliziran od strane JNA – izuzetno puno pomagao hrvatskim civilima u Benkovu i benovačkom području.“


Rađena se kao poručnika u vojnoj policiji tadašnje JNA teretilo za sudjelovanje u ubojstvu 41 Hrvata – žena i staraca 18. studenog 1991. godine u selu Škabrnja u zadarskom zaleđu. Nakon optužnice iz 2001. godine Hrvatska je zatražila njegovo izručenje iz Grčke, gdje je radio kao košarkaški trener, a njegov odvjetnik Slobodan Budak tvrdi da je Hrvatska lagala Grčkoj u zahtjevu za izručenjem. Nakon izručenja optužnica je izmijenjena pa ga se teretilo po zapovjednoj odgovornosti zato što kao poručnik u vojnoj policiji nije spriječio zločin, iako je cijela akcija – upozorava Budak – izvedena pod vodstvom 9. kninskog korpusa kojem je na čelu bio sada pokojni general Vuković, a zamjenik i operativac Ratko Mladić:


„U toku te akcije iz štaba 9. korpusa general Ratko Mladić i interesira se kako teče ta operacija. Ujutro oko 9 zove i to je zapisano. I umjesto da Državno odvjetništvo goni jednog Ratka Mladića ili nekakvog Tolimira, koji je u korpusu bio šef takozvane bezbjednosti za tu cijelu akciju u kojoj je dopušteno da se ubija civile, oni nađu „Pedra“ u ličnosti moga klijenta. To je škandal nad škandalima!“


Rađenu je na kraju optužnica prekvalificirana u oružanu pobunu za što je, nakon 550 dana pritvora, oslobođen po zakonu o oprostu (amnestiji). Voditelj besplatne pravne pomoći u Srpskom demokratskom forumu Nedjeljko Grozdanić kaže za naš radio da se s takvom praksom prestalo 2000. godine.


„Svi su ti slučajevi starijeg datuma – 1998, 1999, 2000. Bio je značajan broj takvih slučajeva. Čak su neki proveli i po godinu – godinu i po u zatvoru i posle toga su pušteni s obrazloženjem da to potpada pod amnestiju.“


Dvije su osobe do sada završile u zatvoru zbog zločina u Škabrnji – jedna medicinska sestra za koju su svjedoci tvrdili da je ubila jednu osobu, i jedan pripadnik srpske paravojske za kojeg čak nije sa sigurnošću dokazano da je tog dana bio u selu. Rađen je trebao biti treći. Glasnogovornik Srpskog demokratskog foruma Igor Palija podsjeća u izjavi za naš radio kako su i prije upozoravali da je ovaj slučaj u najmanju ruku „tanak“.


„Interes Srba u Hrvatskoj je kažnjavanje svih počinitelja ratnih zločina sa srpske strane, kojih je na žalost bilo puno. Na taj način skinula bi se stigma sa cijeloga naroda, pravda bi bila zadovoljena i građane bi se suočilo sa prošlošću. Ali, moram sa žaljenjem konstatirati kako u Hrvatskoj ne postoji politička volja da se ratni zločini svedu na razinu individualne krivnje, već se i dalje manipulira ovim pitanjima u cilju diskreditacije i diskvalifikacije cijele etničke skupine, pa u tom svjetlu mi promatramo i ovaj slučaj Rađen.“


Škabrnja nije jedina lokacija ratnih zločina nad Hrvatima za koju odgovorni nisu završili u zatvoru, niti se znaju točni počinitelji. Ne može se očekivati da će ovaj ili onaj pojedinac doći i kazati kako je taj i taj ubio 40 ljudi primjerice u Škabrnji, kaže Palija:


„Prije svega, mora biti kvalitetnija suradnja tužilaštava Srbije i Hrvatske. Sigurno da u Srbiji postoje strukture koje su djelovale na području Republike Hrvatske kroz obavještajne službe 1991 – 1995, i te strukture sigurno znaju kroz pisane tragove ili kroz javno izgovorenu riječ tko je sudjelovao u zločinima, tko ih je naređivao itd.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG