Dostupni linkovi

Mogući rast kamata na kredite dodatno bi mogao opteretiti ionako zadužene hrvatske građane, upozoravaju Nezavisni hrvatski sindikati. Posljednjih mjeseci pada kupovina automobila i namještaja, što je možda ipak znak da se građani počinju ponašati racionalnije.

Iako plaće i mirovine pokrivaju sve veći dio potrošačke košarice, u Nezavisnim hrvatskim sindikatima ne kriju zabrinutost – hrvatski građani su po raznim osnovama zaduženi oko 120 milijardi kuna, a ta, već nezavidna situacija, može se dodatno pogoršati ako banke podignu kamate. Po obitelji dug sada iznosi u prosjeku 96 tisuća kuna, upozorava predsjednik tog sindikata Krešimir Sever:


„Stambenih kredita je 41 posto u ukupno ovih 120 milijardi, ali je kratkoročnog nenamjenskog zaduživanja ukupno 48,7 posto. To pokazuje da građani i dalje krpaju život zaduživanjem.“


Četvrtinu više korisnika tekućih računa koristi dopušteni minus, a desetak posto više ih je ušlo u nedopušteni minus. Među ostalim, pada kupovina novih automobila i namještaja. Ako banke, zbog nesigurnijeg tržišta, podignu kamate, to bi bilo novo opterećenje. Sever je iznio primjer – mjesečna rata stambenog kredita na 70 tisuća eura na 20 godina. Kamata je početkom godine bila pet posto, a sada je već sedam:


„Sa pet posto kamate je plaćano 438 eura, a sad plaća 496 eura. Ne daj bože da kamata skoči za još jedan postotni bod, plaćalo bi se čak 525 eura, dakle gotovo stotinu eura više.“


Sever je zato apelirao na banke da ne idu u poskupljenje kredita:


„Umjesto toga da se odreknu dijela planirane dobiti. Upravo zbog toga što su imale sreću i bile stabilne, za razliku od mnogih drugih banaka u inozemstvu, da se ne tjera ljude u dalji očaj.“


Komparativni podaci ipak govore kako je ušteđevina hrvatskih građana 15 milijardi kuna veća nego dug – ušteđevina iznosi 135, a dug 120 milijardi kuna. Kada se štednji pribroje i nekretnine, dionice i udjeli u fondovima, imovina hrvatskih građana iznosi čak 940 milijardi kuna. Prema tome, dug se ima otkuda vratiti. Nezavisni ekonomist sa Veleučilišta VERN, Dražen Kalođera, u izjavi za naš radio procjenjuje kako bi aktualna kriza mogla imati i pozitivnih učinaka na razinu zaduženosti:


„Ljudi su prezaduženi, olako su uzimali kredite. Da se kod nas ne bi desilo ono što se desilo u Americi – ti tzv. bad loans (loši zajmovi), koje ljudi neće biti u stanju pokriti – mislim da je u interesu svakog građanina da se danas manje zadužuje. Mislim da ova kriza može biti jedna mala katarza za naše zaduživanje.“


RSE: Je li za očekivati rast bankovnih kamata?


„To je sada veliko pitanje. Kamate bi po logici stvari morale rasti jer je tržište nesigurnije.“


Profesor Kalođera međutim misli da hrvatske banke imaju dovoljno rezervi da mogu zarađivati i sa manjim kamatama.

Građani koji su opterećeni kreditima, boje se mogućeg rasta kamata, a oni koji nemaju kredite – bezbrižni su:


„Imam kratkoročne i dugoročne kredite, hipotekarne, namjenske, nenamjenske… Bez toga nije išlo.“


RSE: Govori se o mogućnosti povišenja kamata. Je li vas strah?


„Jeste, malo sam zabrinut.“


RSE: I šta sad?


„Šta bude, biće.“

„Ja nemam kredite. Nisu mi dali. Nisam kreditno sposobna.“


RSE: Tako da ovo povišenje kamata nije vaš problem?


„Nije, mene se to ne dotiče.“


RSE: Bojite li se da će kamate krenuti naviše?


„Mislim da su već krenule.“

„Imam kredit. Ako kamate krenu naviše, uopće me nije strah – neće imati od čega naplatiti.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG