Dostupni linkovi

Stara poslovica na Balkanu "Dok jednom ne svane, drugom se ne smrkne" primjenjljiva je ovih dana i na američke predsjedničke izbore. Istraživanja su naime pokazala da su Amerikanci sa svakim novim danom finansijske krize, sve bliži Baracku Obami. Ako ekonomija i dalje ostane ne samo glavna tema, nego praktično i jedina briga u SAD, mladi senator iz Illinoisa će zasigurno pobijediti 4. novembra ove godine.

Razlozi su djelimično u tome što se u Americi ekonomska kriza dovodi u vezu s vladavinom Republikanaca, što su Demokrati uvijek bili stranka koja je pomagala siromašnima, a djelimično i zbog toga što je u TV duelima Barack Obama vještije i uvjerljivije odgovarao na pitanja o ekonomiji od vremešnog John McCainea.


Usprkos činjenici da Demokrati imaju Kongres (dakle zakonodavstvo) u svojim rukama, preovladava uvjerenje da su Republikanci ti koji snose isključivu odgovornost za stanje u zemlji.

Pobjeda bi uvela Baracka Obamu u Bijelu kuću i osigurala mu uvjerljiviju demokratsku većinu u oba doma Kongresa, u Predstavničkom domu i Senatu, u posljednjem možda i kvalificiranu većinu, ključnu kod donošenja zakona.


Takva bi pobjeda mogla označiti istorijsko prestrojavanje u politici SAD-a poput onoga 1932. i 1980. godine, kada je pobjednička stranka dobila moć koju je držala cijelu generaciju, iskoristivši je za promjenu uloge Vlade u američkom društvu.

Demokrati imaju političku prednost u završnici kampanje, jer samo devet posto Amerikanaca misli da je zemlja na pravom putu, a popularnost predsjednika Georgea W. Busha prošle sedmice je bila samo jedan postotak iznad one Richarda Nixona kada je 1974. bio prisiljen na ostavku, zbog afere Watergate.

Iz pouzdanih se izvora saznaje da je u redovima Republikanaca zavladala tiha panika. Strah je bio i razlogom, kažu, da John McCain povuče nezamisliv potez – u posljednjem momentu otkaže učešće u David Letterman's show, jednom od najgledaniji televizijskih programa u SAD. Tri sedmice uoči izbora, senator McCain se nije usudio izložiti "oštrom jeziku" i neugodnim pitanjima poznatog voditelja, koji mu naravno nije ostao "dužan". Osobito nakon što je utvrdio da je McCain otkazao učešće u njegovoj emisiji "da ne bi prekidao predizbornu kampanju", a gotovo u isto vrijeme se pojavio u interview-u CNBC Televizije.

Procjenjuje se da bi demokratski kandidat mogao pobijediti u senatskim utrkama u Novom Meksiku i Virginiji, dok su ostala potencijalna mjesta u Aljasci, Coloradu, New Hampshireu, Oregonu, Minnesoti, Mississippiju, Kentuckyju i Sjevernoj Karolini.


Stuart Rothenberg procjenjuje kako republikanci idu prema katastrofalnim izborima, koji će biti uvod u vrlo loše razdoblje stranke. Kako se čini, kaže Rothenberg, nova generacija konzervativnog vodstva morat će nakon izbora u studenome osmisliti kako prikupiti krhotine i konsolidirati svoju stranku.

Barack Obama, 47-godišnji senator iz Illinoisa, sada je dobro pozicioniran da osvoji Elektorski kolegij, i od ukupno 538 glasova, osigura većinu od 270. Glasovi birača na predsjedničkim izborima u SAD sabiraju se po saveznim državama, a pobjednik osvaja sve elektorske glasove pojedine države, koje zavisno od broja stanovnika imaju od tri do 55 glasova. Izuzetak je nekoliko manjih država gdje pobjednika utvrđuju u kongresnom okrugu.


Prema najnovijim anketama, Obama uvjerljivo vodi u većini "plavih" demokratskih država koje su 2000. i 2004. birale Ala Gorea i Johna Kerrya, a stiče i zamah za osvajanje više "crvenih" država koje su glasale za Republikance na posljednjim izborima, uključujući Floridu, Ohio, Colorado i Virginiju.


U Coloradu vodi s 52 prema 42 posto glasova , na Floridi s 49 prema 44 posto glasova, u Ohiu isto s 49 prema 44 posto glasova te u Virginiji s 51 prema 43 posto glasova.


Zbog tijesne razlike, neke od tih država i dalje se vode kao izjednačene, no u prognozama vodećih anketara i bez tih država Obama odnedavno prelazi prag od 270 elektorskih glasova.

Udje li u Bijelu kuću, prvog tamnoputog američkog predsjednika čeka ogroman posao i najizazovnija ekonomska kriza od ere Franklina Roosevelta.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG