Dostupni linkovi

Dan nakon priznanja nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore, diplomate zapadnih zemalja pozdravljaju takvu odluku zvanične Podgorice, dok osude stižu iz dijela opozicionih crnogorskih stranaka, koje još nijesu odlučile kako će odgovoriti na ovu situaciju.

Na drugoj strani, u vladajućoj koaliciji smatraju da najveći broj građana Crne Gore ima razumijevanja za odluku Vlade da prizna nezavisnost Kosova i da ta odluka ne može proizvesti nikakvu nestabilnost.

Prema posljednjim najavama u toku su komunikacije između dijela opozicionih partija koje bi trebalo da organizuju miting zbog priznanja nezavisnosti Kosova. Za sada nema informacija kada će to biti niti ko će učestvovati u organizaciji, a prema riječima Dobrila Dedeića, portparola Srpske liste, ova politička grupacija je voljna da pomogne narodu, kak je rekao, da iskaže svoje mišljenje o odluci Vlade:

"Traju konsultacije između predstavnika opozicionih stranaka i zainteresovani smo da komunikacijom sa svima da dođemo do što jedinstvenijeg rješenja oko načina na koji ćemo odgovoriti aktuelnoj vlasti. Srpska lista u svakoj varijanti ostaje do kraja zainteresovana da budemo prosto logistika narodu, da narod na protestima saopšti svoj politički stav i svoj nacionalni i državno odgovoran stav u odnosu na potez aktuelne vlasti, državno odgovoran interesima države Srbije."

Na drugoj strani, u vladajućoj koaliciji smatraju da neće doći do bilo kakve nestabilnosti u Crnoj Gori povodom odluke Vlade o priznanju nezavisnosti Kosova jer ocjenju da najveći broj građana ima razumijevanja prema toj odluci. Rajko Kovačević, portparol Demokratske partije socijalista, kaže da je ovakvom političkom raspletu doprinijela politika onih koji će protestovati:

"Smatramo da odluka o priznavanju kosovske nezavisnosti ima puno razumijevanja u najvećem dijelu demokratske crnogorske javnosti i da shodno tome ne može proizvesti nikakve od određenih političkih partija priželjkivane nestabilnosti. Na žalost, ova kao i dio nekih ranije donešenih odluka su bile uvijek motivom i izliva mnoštva kvazi patriotizma i politikantskih pokliča, ali kao što je i vrijme pokazalo njihov prijem kod građana Crne Gore nije bio za njih očekivanom nivou. Tako će biti i sa ovom emitivno gledajući nimalo lakom odlukom, ali po budućnost Crne Gore i regiona potpuno ispravnom odlukom."

Stranka srpskih radikala koja je dio Šešeljeve Srpske radikalne stranke u Crnoj Gori je prva najavila da će učestvovati u svim protestima protiv režima i sa svim svojim političkim kadrovskim, nacionalnim potencijalom krenuti u, kako je rečeno, rušenje marionetske Vlade u Podgorici. Treba reći da je dio partija opozicije najavio da se neće pridružiti protestima, da su odnosi među opozicionim strankama dugo vremena zategnuti, a da je u februaru, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, u Podgorici održan samo jedan protestni skup.

Povodom odluke Vlade Crne Gore o priznanju nezavisnosti Kosova reagovale su Sjedinjene Američke Države procjenom da će to priznanje pomoći produbljivanju regionalne saradnje u korist cijele jugoistočne Evrope i pomoći regionu da krene snažnije ka integraciji u evroatlantske institucije. Navodeći da je Kosovo do sada priznalo 50 država portparol Bijele Kuće Šon Mekormak je rekao da Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju Makedoniju i Crnu Goru i ostale partnere u jugoističnoj Evropi u njihovim naporima da obezbijede mir, razvoj i saradnju na Balkanu i istakao da narednih mjeseci očekuje još priznanja.

I francuski ambasador u Pogorici Bernart Garanše pozdravio je odluku crnogorske Vlade da prizna nezavisnost Kosova, ističući da ta odluka nije usmjerena ni protiv koga. Garanše je rekao agenciji MINA da su vlasti u Podgorici odluku o priznanju donijele nakon zrelog razmišljanja, uzevši u obzir realnost i sa ciljem da doprinesu regionalnoj stabilnosti. Predsjednik Udruženja Crnogoraca sa Kosova Slobodan Vujičić rekao je da Crnogorci ne mogu da budu protiv odluke svoje države matice i postojbine da prizna Kosovo, ukazujući da Crna Gora i Kosovo treba da diplomatskim putem riješe pitanje statusa Crnogoraca na Kosovu i da dokažu da su Crnogorci i Albanci tradicionalni prijatelji.


Razlozi oštre srpske reakcije

Vlada Srbije je nakon crnogorskog priznavanja kosovske nezavisnosti reagovala žešće nego prema bilo kojoj drugoj državi do sad. Razlozi su, prema pojedinim procjenama, višestruki.

Iako je nezavisnost Kosova do sada priznalo pedesetak država, reakcija zvaničnog Beograda je bila najžešća prema Crnoj Gori koja je juče odlučila da Kosovo prizna kao nazavisnu državu. Brzo nakon objavljivanja Vladine odluke, ambasadoru Crne Gore u Srbiji Anki Vojvodić je uručena nota kojom joj je dato na znanje da ima status nepoželjne osobe, nakon čega je iz crnogorskog Ministarstva inostranih poslova najavljeno da se neće odgovoriti istom mjerom prema ambasadoru Srbije u Crnoj Gori. Srbija je do sada samo povlačila ambasadore iz država koje su priznale nezavisnost Kosova, ali je i to u međuvremenu ukinuto, a ambasadori vraćeni.


"Žestoke reakcije zvaničnog Beograda manje su emotivne, a više politički pragmatične", rekao je za naš program Dragan Kujović, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista koji naglašava da to ne znači da su opravdane i prihvatljive.


„Razumljivo je da Beograd polazi od sopstvenog političkog interesa, ali bi pri tom morao da uvažvava činjenicu da i Crna Gora ima svoj politički interes“, rekao je Kujović:

"Taj politički bijes, koji Beograd nije iskalio na druge zemlje koje su članice Evropske unije, NATO pakta, jer su ekonomski moćnije i najuticajnije, izlio je na Crnu Goru. Taj bijes je usmjeren na susjednu državu i državu sa kojom je istorijski vežu različiti vidovi odnosa u proteklih nekoliko desetina ili stotina godina. Sada imamo jedan izliv žestoke ljutnje i bijesa koji može da podrži, odnosno, može biti namijenjen i jednom dijelu crnogorske javnosti jer tim podržavaju one političke snage, koje se protive kosovskoj nezavisnosti, mislim prije svega na prosrpski orijentisane partije."

Dragan Rosandić, politički analitičar i kolumnista dnevnika "Dan" koji je blizak prosrpskom dijelu opozicije, smatra da razlog za naročito žestoku reakciju zvaničnog Beograda zaista leži u formalnom objašnjenju, da se crnogorsko priznanje razlikuje od ostalih jer je došlo nakon rezolucije Ujedinjenih nacija, kojom je podržana inicijativa Srbije da Međunarodni sud preispita legalnost proglašenja kosovske nezavisnosti. Ali to nije sve, kaže Rosandić:

"Drugi razlog su normalno emocije, jer to dolazi, kako oni to kažu i kao što i jeste, od svoje dojučerašnje braće iz iste države i sa tog aspekta djelimično i jeste tako i ja mislim da je to neko iz međunarodne zajednice, ti koji vedre i oblače u međunarodnoj zajednici su upravo htjeli da postignu neki takav efekat da na neki način anuliraju tu odluku u Ujeninjenim nacijama na taj način što će najbliži i dojučerašnji prijatelji iz jedne države priznati Kosovo i dati primjer još nekima koji bi nakon njih trebalo to da urade jer evidentno je da je taj proces zastao."

Politički analitičar i nekadašnji diplomata Svetozar Jovićević koji smatra da Crna Gora nije trebalo da žuri sa priznavanjem Kosova, kaže da Srbija koja traži razumijevanje za svoje interese ne pokazuje razumijevanje za interese Crne Gore:

"Van svake sumnje u dobrom dijelu Srbije postoji još uvijek osjećanje da je to zajednička država, da se od Crne Gore uvijek očekuje nekakav stav o bilo koje a priori podržava Srbija. Prosto se čini da još nije zaživjela ta svijest u Srbiji da je Crna Gora ipak samostalna država i da ona i ne mora u svemu da se slaže sa Srbijom. To je s jedne strane. S druge strane i ta potreba da se domaće javno mnjenje prosto pripremi da se skoro nađe nakakav krivac koji je, ta terminologija, zabio nož u leđa, jednoj diplomatskoj akciji koja se za sada pokazala uspješnom."


Reakcije građana podijeljene

Da li građani zaista imaju razumijevanja za odluku Vlade kako se vlast nada, sudeći po anketi koju smo napravili u Bijelom Polju, većina građana se protivi Vladinoj odluci u priznavanju Kosova. Na ulične proteste ipak ne bi.

"Sramota za Crnu Goru."

"Nema komentara."

"Ne znam. Teško, teško. Mi smo nerazdvojivi bili."

"Ne, ne. Totalno sam da se ne prizna."

"Protiv sam Vlade i priznavanja."

"Mislim da nije trebalo da se žuri toliko."

"Preuranjeno. Trebalo je ipak da sačeka odluku Haškog suda. Mislim da će represivne mere preuzeti žestoke, jer mi smo ipak jedno te isto, ako hoćemo da kažemo, bez obzira što smo zasebne države, pa vjerovatno da je to dogovor viših sila i da se Vlada tu nije tolikoni pitala."

Oni koji misle da je priznanje Kosova ispravan potez u manjini su i uglavnom šturi u obrazloženjima:

"Jeste. Nemam pojma. Ne znam zbog čega."

"Ako će to da vodi daljem putu ka Evropskoj uniji slažem se sa tim. Vrijeme će pokazati."

"U ovom trenutku je to teško zaista komentarisati. To je bilo i za očekivati zbog državnih interesa, mada je stvarno pod znakom pitanja koliko je to u ovom trenutku državni interes."

Emocije su često prisutne kada se komentariše priznanje Kosova, a krupnije riječi u tim komentarima građana nijesu se mogle čuti u Crnoj Gori još od referenduma:

"Bruka. Pa, to je Majka Srbija. Najviše se može brat na brata naljutiti."

Da li će ljutnja većine građana na Vladu imati odgovor u protestima:

"Mislim da nema potrebe. Šta ćemo sa tim da postignemo? Nema od toga ništa."

"Narod protestima ne treba ništa ni da čini niti može što učinjeti. Vlast je tu odgovorna i za pozitivno i za negativno."

"Mislim da narod Crne Gore nije spreman ni na što da reaguje, pa ni na to što se desilo sinoć. Nema građanske hrabrosti u Crnoj Gori više. Ta građanska hrabrost je davno umrla sa našim precima, izgleda. To je to."

"Na Crnu Goru može da se odrazi ne samo međususedski odnosi, jer Crna Gora i Srbija nisu samo susedne države nego mnogo više od toga."

"Protiv volje naroda, protiv međunarodnog prava. Mislim, to je vrlo jasno. Ne treba uvek slušati te osvajače Amerikance i Nemce. Nemci nam vraćaju ceh iz Drugog svetskog rata. Pogrešili su, nisu trebali zato što je crnogorski i srbijanski narod jedan narod. Metohija je bila crnogorska uvek. Bruka. To je sramota za Vladu Crne Gore, za državu Crnu Goru. Ja sam Crnogorka, živim u Beogradu. Oni inače nisu nešto u zadnje vreme naklonjeni Crnoj Gori, a sada će represivno delovati. U to sam sigurna i udariće po nama Crnogorcima koji živimo u Srbiji u smislu zaposlenja, državljanstva, sada je privatizacija akcija i svega ostalog i plaćaće onaj narod koji živi u Beogradu."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG