Dostupni linkovi

Nakon jučerašnjeg priznavanja nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore i Makedonije u BiH nema zvaničnog državnog stava. To ne čudi jer Predsjedništvo BiH, koje kreira spoljnu politiku, u svim važnijim pitanjima do sada nije uspjelo postići zajednički stav.

Zajednički stav izostao je i prije nekoliko dana kada se u Vijeću bezbjednosti glasalo o rezoluciji Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom.

Akt Crne Gore i Makedonije da priznaju nezavisnost Kosova mogao bi dovesti do ponovnog zaoštravanja odnosa u regionu, tim prije što je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje o zakonitosti proglašenja kosovske nezavisnosti.

Lider Partije demokratskog progresa i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanić kaže:

„Mislim da je to što se Crne Gore tiče neočekivan potez i potez koji će sigurno izazvati dugoročne i, rekao bih, vrlo, vrlo problematične odnose na relaciji Beograd - Podgorica. Mislim da to u ovoj fazi Crnoj Gori nije trebalo, da kad je već čekala ovoliko da je mogla sačekati još određeno vrijeme i sačekati tu presudu Suda. Ovako se bojim da će to izazvati vrlo burne reakcije, a pretpostavljam i dosta negativne, tako da je moguće zaoštravanje političkih prilika u regionu.“

Stavovi Predsjedništva BiH kad je u pitanju priznanje Kosova odavno su poznati, odnosno - nema ih. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:

„Ne mislim da će to promijeniti stavove u BiH. Stav Predsjedništva je da zasad to pitanje ne otvaramo iz očiglednih razloga - zbog strukture BiH, zbog toga što nam to sad ne bi pomoglo. Šta ja mislim o tome lično, to je sasvim druga stvar, to vas ne zanima.“

Sven Alkalaj
Najbolja ilustracija, zapravo, je glasanje na Generalnoj skupštini UN-a o rezoluciji Srbije, gdje predstavnik BiH, ambasador pri UN-u Miloš Prica nije ni prisustvovao glasanju. O razlozima ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže:

„Na samoj sjednici Predsjedništva nije donesen nikakav zaključak, tako da Ministarstvo vanjskih poslova nije moglo da proslijedi stav gospodinu Prici - ni da glasa za, ni protiv, ni da bude uzdržan i gospodin Prica uopšte nije glasao.“

Odluke da priznaju Kosovo su autonomna odluke Makedonije i Crne Gore koje imaju svoje razloge, a koji se ne mogu primijeniti na BiH, kaže predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić:

„To je sigurno rezultat njihovih unutrašnjih prilika, odnosno interesa svake od tih država, prvenstveno računam na njihove međunarodne pozicije koje treba da grade - i to ne bi moglo uticati na odnose u BiH. Mi smo do sada čekali da vidimo kako će se stvari razvijati. I vidimo sada da su Kosovo priznale sve veće zemlje svijeta uključujući Ameriku, Evropsku uniju i evo sada i susjedne zemlje. Međutim, mi u BiH takvu odluku možemo donijeti samo uz puni konsenzus svih strana jer bi u suprotnom došlo do problema koji bi se mogli odraziti na unutrašnje političke prilike.“

Za BiH je najjednostavnije da u nedostatku konsenzusa ne radi ništa smatra predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić ističući da najprije treba postići dogovor o tome kako urediti vlastitu zemlju, a potom će na vanjskopolitičkom planu morati zauzeti stav:

„Mi se moramo baviti sobom, unutrašnjim našim odnosima. Mi žurno trebamo pristupiti razgovorima o reformi Ustava, koji će onda regulirati ove donose, a onda će se pokazati i odnosi svih strana prema samoj državi. Iluzorno je očekivati da zemlja koja ima namjeru postati članica Evropske unije ili NATO pakta će na vanjskopolitičkom planu moći postupati drugačije nego što postupa većina zemlja NATO pakta i Evropske unije. Znamo da su ključne članice već priznale Kosovo.“

Mada je priznanje prije odluke Međunarodnog suda pravde preuranjeno, ono ne smije ugroziti sigurnost regije, napominje zastupnik SNSD u Parlamentu BiH Slavko Jovičić:

„Ali je očito da će takvi potezi ne samo Crne Gore i Podgorice nego i Makednije i Skoplja izazvati određene političke turbulencije, ali one ni u kom slučaju ne smiju narušiti ukupnu bezbjednost na prostorima zapadnog Balkana. Ono što je najvažnije po meni - to neće imati nikakve posljedice za BiH jer BiH nema saglasnosti od dva entiteta i tri konstitutivna naroda da se upusti u jednu takvu avanturu priznavanja Kosova.“

Bez obzira na činjenicu što su najbliži susjedi priznali Kosovo, BiH mora zadržati odnos kakav ima kako se ne bi stvorile dodatne tenzije. Tim prije što su stavovi oko pitanja Kosova različiti od entiteta do entiteta.

Radmanović o Silajdžićevom nastupu u Strasbourgu

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović ocijenio je govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića u Strasbourgu pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe novim i još grubljim nasrtajem na Republiku Srpsku, ali i na ustavno uređenje BiH od nedavnog istupa u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.

- U svom istupu pred licem međunarodne javnosti Haris Silajdžić cijelo vrijeme napada polovinu države BiH, čime potkopava i dovodi u pitanje integritet BiH. Dakle, on ne negira samo Republiku Srpsku, što je njegova dugogodišnja preokupacija, već svojim neodgovornim istupima potkopava same temelje zajedničkog života u BiH kao složenoj višenacionalnoj državi, kaže se u Radmanovićevom peiopćenju za javnost.

Kako navodi, ono što posebno zabrinjava u svim istupima Harisa Silajdžića i drugih bošnjačkih političara jest činjenica da oni svoju retoriku, stavove i politiku ne mijenjaju u kontinuitetu posljednjih dvadeset godina, kao da se ništa nije promijenilo u političkom životu BiH i širem okruženju.

- To je politički autizam neodgovorne političke elite, bez sagledavanja stvarnih promjena u društvu. Kada Haris Silajdžić, onemogućen međunarodnim pritiscima da otvoreno odbaci Daytonski mirovni sporazum, traži njegovo strogo poštovanje i implementaciju, redovno taj račun ispostavlja samo Republici Srpskoj. On svjesno prešutkuje i namjerno zaboravlja da BiH sama ne ispunjava preuzete obaveze i odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma u pogledu povratka Srba i Hrvata, odredbi o ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda, o upotrebi jezika i pisma i nacionalnih simbola, vraćanju imovine Srpske pravoslavne crkve u BiH i slično, navodi Radmanović.

U svom priopćenju Radmanović također dodaje da govor Harisa Silajdžića sadrži prijetnju za stabilnost regije, u kojoj se iznuđivanje ustavnih promjena u zemlji, koji odgovaraju samo jednoj strani, uvjetuje mirom i stabilnošću cijele zemlje i regije.

- To je opasno kockanje sa nesagledivim posljedicama. Haris Silajdžić otvoreno poziva međunarodne institucije da interveniraju u unutrašnje ustavnopravne i političke odnose u zemlji, pretpostavljajući takav pristup dijalogu i demokratskom dogovoru domaćih izabranih političkih predstavnika, što je upravo politički pristup suvremene demokratske Europe - stoji u Radmanovićevom priopćenju za javnost.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG