Dostupni linkovi

Korupcija i nekažnjivost krivičnih djela glavni su uzroci nepoštovanja standarda o poštivanju ljudskih prava, ključna je ocjena izvještaja za Crnu Goru koji je za Savjet Evrope sačinio komesar za ljudska prava Tomas Hamarberg. Prema ocjeni crnogorskih analitičara i predstavnika civilnog društva izvještaj predstavlja vjernu, a možda pomalo i ublaženu sliku društvenih prilika.

Glavni krivci za slabu primjenu standarda ljudskih prava u Crnoj Gori su korupcija i nekažnjivost za određena krivična djela, ključni su nalazi izvještaja Tomasa Hamarberga, komesara Savjeta Evrope za ljudska prava. Postoji društveno prihvatanje određenih formi korupcije što je samo po sebi otežavajući faktor. Sa tom ocjenom slaže se i koordinatorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović:

"Kada imate situaciju da najviši državni službenici, odnosno funkcioneri sa jedne strane u svojim izvjaštajima o prihodima lijepo kažu da oni prema tim zvaničnim podacima gotovo da žive na granici siromaštva, a da njihov svakodnevni stil života u potpunosti odudara od takve pojave vi postavljate jedan standard da je korupcija prihvatljivo ponašanje, da je prihvatljivo da vi govorite neistinu na izvještajima o prihodima i imovini, da navodno primate plate kao što ih primaju prosječni građani Crne Gore, a da u praksi imate mogućnost da jednostavno imate takav stil života koji ni na koji načn ne može da bude pokriven zakonitim prihodima. Mi onda dolazimo u situaciju da se na neki način nezakonito bogaćenje na račun funkcije koju pojedinci obavljaju prihvata kao nešto potpuno normalno i kao jedan od načina, da to tako kažem, neko uspije u životu zahvaljujući angažmanu kroz razne političke strukture."

Hamarberg naglašava i pecepciju domaće javnosti da je pravosuđe posebno pogođeno korupcijom i popuštanjem pod uticajem i pritiskom izvršne vlasti, naglašavajući da samo četiri člana Sudskog savjeta biraju sudije. Predsjednik Senata Udruženja pravnika Stanko Marić kaže da je Hamarberg samo precizno notirao više puta ponovljenu zamjerku:

"Jer je Udruženje pravnika je još prije i pet i deset godina ukazivalo na nereformisanost institucija sistema, naročito u oblasti pravosuđa, tako da imajući to u vidu i potrebu da imamo napristrasno, nezavisno pravosuđe profesionalno, Udruženje pravnika je dalo na ukupni tekst Ustava brojne prijedloge i sugestije i posebno kada je u pitanju pravosuđe koje su korespondirale sa sugestijama Venecijanske komisije. Na žalost, može se slobodne reći da nijedna suštinska primjedba i prijedlog nijesu prihvaćeni, oni koji su upravo bili, makar ustavna garancija, da idemo prema konstituisanju jednog nezavisnog pravosuđa."

Komentarišući navode iz izještaja da atmosferu kažnjivosti u Crnoj Gori okružuje niz kontroverznih ubistava, ratnih zločina, policijskih zloupotreba, prijetnji i fizičkog nasilja nad braniocima ljudskih prava, Boris Raonić, koordinator Inicijative mladih za ljudska prava kaže da u izvještaju nema mnogo novih stvari:

"To su stvari koje su naša organizacija i neke druge organizacije kroz razne izvještaje već saopštavale. Ono što je svakako dobro je to da će kroz ovaj najnoviji izvještaj konačno ta pitanja biti možda ozbiljnije shvaćena jer mi smo takvo društvo da dok neko sa strane ne saopšti i dok neki autoritet i institucije iz inostranstva nereaguju niko ozbiljno ne shvata u kako teškom stanju se nalazi naše društvo. Ja ću možda čak i napraviti korak više pa ću reći u nekim djelovima izvještaja čiji smo dio mogli danas da pročitamo u novinama je možda i blag."
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG