Dostupni linkovi

Svetska finansijska kriza uzdrmala i Srbiju


Globalna finansijska kriza žestoko utiče i na srpsku ekonomiju, pa su zabeleženi veliki pad dinara i rekordno mala vrednost indeksa na beogradskoj berzi. Ekonomisti predviđaju da će se ukupna situacija loše odraziti na privredu i rast inflacije, a samim tim i na građane.

Svetska finansijska kriza ozbiljno je uzdrmala i Srbiju, pa je kao prva posledica zabeleženo to da je Narodna banka u jednom danu morala da proda 40 miliona evra kako bi sprečila sunovrat dinara, dok je indeks "beleks 15" na Beogradskoj berzi zabeležio najnižu vrednost u istoriji i najveći dnevni pad od 10.29 odsto. Na dnevnom nivou vrednost domaće valute pala je sa 77.65 dinara za jedan evro na čak 79.89, pa je posle intervencije centralne banke kurs sveden na 79.13. Stojan Stamenković, urednik biltena "Makroekonomske analize i trendovi", izjavio je da je intervencijom države drastičan pad dinara zaustavljen, ali da su druge posledice neizbežne:

"Treba računati sa tim da je period aprecijacije dinara za nama. Pitanje je kako će se kretati ponuda kredita zbog toga što pojedine banke vode računa i o svojoj likvidnosti. Smanjenje kreditiranja Srbije i u krajnjoj liniji smanjivanje dinamike privredne aktivnosti, pre svega u Evropskoj uniji, koja je naša glavna izvozna destinacija, biće direktna posledica za naš privredni rast i za rast bruto domaćeg prozvoda. Inflatorni pritisci bi zbog toga mogli da se pojačaju."


U okviru mera za smirivanje krize učesnici na tržištu kapitala predložili su da se na Beogradskoj berzi smanji zona promene dnevne cene akcija i da se onemogući prodaja samo jedne hartije, čime se menja vrednost cele akcije, ali brokeri ne misle da će to uspeti da promeni aktuelni trend. Ekonomista Saša Đogović, rekao je za naš program da berza u Beogradu, koja je lokalnog karaktera, na žalost prati globalni trend pada berzanskih iznosa koji i u Evropi koji dostižu istorijske minimume:


"U takvim uslovima, kada imate potpuno ograničen kapital, i strani investitori se povlače sa pojedinih tržišta, a posebno sa tržišta u razvoju kao što je srpsko, i taj kapital prebacuju u neke sigurnije portfelje, kupovinom obveznica, zlata i slično – ne zadržavaju kapital u papirima poput akcija."


Đogović kaže da je teško predvideti koliko će trajati kriza Beogradske berze i smatra da bi možda bilo dobro zatvoriti je na nekoliko dana:


"Kako bi joj se dalo određeno vreme i eventualno povele naše institucije, govorim pre svega o bankama koje su u većinskom domaćem vlasništvu, da u saradnji sa državom, odnosno određenim upumpavanjem finansijskih sredstava, izvrše oživljavanje i amortizovanje ovog negativnog udara. U suštini, to je ono što može da se uradi za sada, a sve dalje zavisi od toga kako će se sanirati finansijska kriza u Evropi."


Iako su glavni faktori uticaja svetske finansijske krize na ekonomiju Srbije pritisak na dinar i skuplji krediti, što za posledicu može imati usporavanje privredne aktivnosti i poskupljenja, veliki broj građana najviše se uplašio za svoje uloge u brojnim bankama. Ekonomista Stojan Stamenković tvrdi da za sada nema razloga za paniku:

"Ono što su obavezne rezerve banaka, to je ipak vezano za rokove dospeća kredita. Sem toga, 45 odsto od svakog štednog uloga je deponovano kod Narodne banke Srbije i te banke sebi ne mogu da dozvole da ovde puknu. Prema tome, ne postoji mogućnost tolikog odliva kapitala da bi devizna štednja bila uopšte ugrožena, osim u slučaju da nam se ponovo dogodi ona dafiment panika."

Dafiment banka u devedesetim godinama bila je jedna od piramidalnih banaka u okviru državnog projekta kojim je građanima ukradena ušteđevina. Jurij Bajec, strušnjak Ekonomskog instituta u Beogradu, rekao je za naš program da je sama činjenica da Srbija nastoji da se integriše u evropske i svetske ekonomske tokove dovela i do toga da ne bude zaobiđena u ovoj finansijskoj krizi:

"Jasno je da onda u određenoj meri primamo i udare zbog događaja koji su se desili na nekoj sasvim drugoj strani sveta. Kao što je efekat krize mnogo manji u Evropi nego u Americi, sigurno je da je taj efekat krize, barem u ovom momentu, mnogo manji u Srbiji nego u nekim delovima Evrope."

Ekonomisti su upozorili da bi srpski budžet za 2009, s obzirom na posledice krize i ostale faktore, trebalo da bude restriktivan.

XS
SM
MD
LG