Dostupni linkovi

Finasijska kriza počinje uticati na ekonomiju


Standardna mudrost tokom zadnjih mjeseci rastuće finansijske krize u svijetu bila je da će ovaj problem ostati u okvirima finansijskog sektora i da se neće proširiti na “stvarnu” ekonomiju, tj. “obični” ekonomski prostor gdje prosječni ljudi žive, rade i imaju svoje snove. Ali, ispostavilo se da ovo lažni optimizam.

Posljednji podaci pokazuju da kompanije širom svijeta bilježe pad proizvodnje, dok potražnja pada i nezaposlenost raste.

Piše dopisnik RFE/RL Breffni O'Rourke..


Ekonomski i politički lideri širom svijeta su se nadali da će haos na globalnom finansijskom tržištu biti riješen bez recesije u stvarnoj ekonomiji. Kriza na Wall Streetu najveća je još od Velike depresije 30-ih godina prošlog vijeka. Ali, mjesecima je činilo da kriza neće uticati na obični svijet privrede, osim na američko stambeno tržište.

Međutim, posljedni podaci pokazuju pad industrijske i komercijalne proizvodnje u mnogim dijelovima svijeta. Ekonomist Chris Giles piše u Financial Timesu od 1. oktobra da rezultati privrednih istraživanja predstavljaju pravi dokaz da “stvarna ekonomija nije u mogućnosti da izbjegne nesreću finansijskog sektora”.

Prema istraživanju Centralne banke Japana (Bank of Japan), poslovno povjerenje među proizvođačima palo je na negativne razine po prvi put nakon pet godina. Indeks eurozone koji prati poslovno povjerenje među rukovodećim ljudi kompanija iz Zapadne i Centralne Evrope pao je u septembru za više od osam poena u poređenju sa istim mjesecom prošle godine. U Velikoj Britaniji, indeks poslovnog povjerenja dostigao je najniži nivo ikad zabilježen.

Njemački ekonomski analitičar Adrian Ottnad izjavio je za RFE/RL da nije samo u pitanju percepcija među poslovnim liderima:

"Očekivanje i povjerenje vrlo je važno pitanje u svim ekonomskim sferama. Ipak, mislim da ima više stvarnih uticaja koji se trebaju procijeniti.”

On kaže da će pad narudžbi u mnogim evropskim kompanijama vjerovatno dovesti do nižeg rasta naredne godine, što će uticati na pad profit i spremnost kompanija da zapošljavaju više ljudi.

Kreditna kriza takođe utiče na investicione planove kompanija. Ottnad kaže da je na političarima da osiguraju likvidnost ekonomskog sistema kako bi se održala svjetska ekonomija.

Pad emisije kredita i prodaje automobila


Viši ekonomski analitičar iz londonskog Goldman Sachsa, Simon Hayes, ističe da je i stambeno tržište u Velikoj Britaniji pogođeno, slično kao u SAD:

"Stambeno tržište u Velikoj Brtaniji je u ovom momentu jako oslabljeno. Odobravanje stambenih kredita palo je za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu, i ovdje se najbolje vidi uticaj finasijske krize na stvarnu ekonomiju”.

Drugi način da se mjeri uticaj finasisjke krize u SAD na stvarnu ekonomiju je kroz prodaju automobile. U SAD, prodaja automobila u septembru pala je za više od četvrtinu u odnosu na prošlu godinu, a najveće kompanije, kao što su Ford i Chrysler, zabilježile su pad prodaje od 34 procenta, odnosno 33 posto.

Prodaja luksuznih evropskih vozila na američkom tržištu takođe teško pogođena. Njemački proizvođač sportskih automobila, Porsche, zabilježio je pad prodaje od 45 posto.

Naravno, dramatičan skok cijena nafte tokom zadnjih godinu dana takođe je doprinjeo nestabilnom stanju u auto industriji:

“Ovo je još jedna stvar koja utiče na potražnju potrošača i kompanija. Visoke cijene energije utiču na profite kompanija, a visoke cijene gasa i struje utiču na cijene domaćinstava, i to je još jedan faktor koji slabi potražnju i jedan je od razloga zašto nezaposlenost raste”.

Ali, ovakav ekonomski trend nije u potpunosti negativan. Bivše tranzicijske ekonomije Istočne i Centralne Evrope za sad su izbjegle štetu, ukoliko se kao pokazatelj koristi prodaja automobile.

Lyle Frink, praški dopisnik za novine “Automotive News", kaže da snažna prodaja automobila u Češkoj, Poljskoj a naročito u Ukrajini, ukazuje na zdrave ekonomije.

Prema posljednjim podacima, Kina takođe ponovo bilježi povećanje proizvodnih aktivnosti nakon pada tokom ljetnjih mjeseci.
XS
SM
MD
LG