Dostupni linkovi

Iako je hrvatski bankarski sektor u 90 posto u rukama stranaca, njegova stabilnost nije poljuljana aktualnom krizom koja se iz SAD-a preljeva i na ostatak svijeta. Takvoj ocjeni priključuju se i neovisni analitičari, koji najviše pohvala upućuju središnjoj banci i njezinom guverneru Željku Rohatinskom.

Je li hrvatski bankarski i financijski sektor na udaru aktualne krize, pogotovo zbog toga što je 90 posto hrvatskih banaka u rukama stranaca? Na to pitanje koje muči ne samo analitičare, nego i sve hrvatske štediše, odgovorio je vrlo odlučno ministar financija Ivan Šuker:


„Hrvatski financijski sektor je izuzetno stabilan. Hrvatski bankarski sektor je u ovom trenutku jedan od najstabilnijih u Europi.“


On je izvijestio i da je od stranih banaka, vlasnika banaka u Hrvatskoj, dobijena garancija da je kod njih - kako je kazao – „stabilna i čista situacija.“

Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Borislav Vujčić naglasio je da je mjerama središnje banke – dizanjem granične obavezne pričuve na 30 posto, kao i ograničavanjem vanjskog zaduživanja i kreditnog rasta – stvoren okvir u kojem – i bez vanjskog zaduživanja - postoje vrlo visoke rezerve likvidnosti domaćeg bankovnog sustava. Najveće hrvatske banke jesu u vlasništvu stranaca, međutim one su zasebne pravne osobe koje svojim kapitalom ne garantiraju za poslovanje „banaka majki“.


“Znači – one su ovisne o poslovanju ovdje u Hrvatskoj. Njihov model poslovanja je takav da je njihova najveća izloženost prema domaćim osobama, njihovi kreditni portfelji su dobri, isto tako njihova kreditna izloženost prema financijskim institucijama koje su do sada došle u probleme i od kojih se potraživanja ne mogu naplatiti, poput 'Lehman Brothers', je – nepostojeća.“


Oštra regulativa na kojoj treba zahvaliti guverneru središnje banke Željku Rohatinskom, koji je na vrijeme shvatio otkud prijete potencijalne opasnosti, osigurava stabilnost bankarskog sektora u Hrvatskoj, kaže ekonomski analitičar Branimir Lokin, koji se u niz navrata sukobljavao i sa samim Rohatinskim:


„Naš financijski sustav je najotporniji. Imamo rigorozne mjere za poslovanje banaka, jedne od najrigoroznijih u Europi, i one su očuvale naš sustav. To je konzervativan pristup, zbog kojeg su nam mnogi prije predbacivali, a i ja sam bio nekako sumnjičav. Međutim, Rohatinski je konzervativan bankar i sada se pokazalo da on ima pravo!“


Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Mladen Vedriš podsjeća da su vlasnici najvećih hrvatskih banaka talijanske banke „Unicredito“ i „Intesa“, a analize pokazuju da je talijanski bankarski sustav – za razliku od primjerice švicarskog - u aktualnoj krizi bio vrlo konzervativan, odnosno nesklon špekuliranju:


„Naime, uvijek je kod svakog bankara jedna bitka, jedna dvojnost između – s jedne strane - stupnja sigurnosti, a - sa druge strane – stupnja očekivanog profita. Tako da, bar po sadašnjim najavama, matice onih banaka koje djeluju u Hrvatskoj su sigurne i relativno stabilne, tako da ta kriza nije u direktnom smislu prenesena ovdje.“


Međutim, kako je svjetsko tržište globalizirano, a Hrvatska tri četvrtine gospodarske razmjene obavlja sa Europskom unijom, biti će neizravnih utjecaja, kaže Vedriš:


„U globalnom svijetu danas nitko ne može reći da je otok. Samo, naravno – stara je stvar – nije isto jeste li baš u epicentru događanja ili ste u nekom vanjskom prstenu.“


A što ako – hipotetski – neka strana banka želi izvući kapital iz banke koju posjeduje u Hrvatskoj? Branimir Lokin:


„Ona to ne može napraviti, jer je obvezna ispoštivati sve odnose u aktivi i pasivi, a to je cijeli Zakon o bankovnom poslovanju. To znači da ona zapravo ne bi mogla izvući sav svoj kapital, nego tek neki mali, 'okljaštreni' kapital. Onda bi se moglo dogoditi da država, kao što je to upravo napravljeno u Americi, otkupi npr. 'Zagrebačku banku' i onda je nakon par godina privatizira. Ako imate novaca, u krizi ste zapravo najveći gazda, jer jeftino kupujete ono što želite.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG