Dostupni linkovi

Prema dosadašnjem interesu i rezervacijama, ove bi sezone na prestižnim europskim skijalištima, ali i onima u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, zimski godišnji odmor moglo provesti 260.000 Hrvata, 30 posto više no lani, objavljuju najveće hrvatske turističke agencije. Fenomen skijanja u Hrvatskoj neki uspoređuju s kupovanjem automobila, trend koji raste, unatoč krizi i siromaštvu.

"Idem na skijanje u Austriju."
"Mi se još nismo odlučili, ali Austrija sigurno."
"Možda."
"Ja ne idem, ali idu ljudi koji imaju novaca."
"Skupljaju novac za skijanje ili ljetovanje i onda cijele godine skapavaju od gladi."
"Idu snobovi. To je lažni sjaj."
"Realno ne možemo. Hrvati su na izmaku snaga što se tiče financijske strane."
"Ljudi dižu kredite da bi išli na skijanje i mnogo se uvaljuju u dugove."
"Mladi poduzetnici idu ali se oni malo natječu jedni s drugim."
"Oni ljudi koji idu na skijanje misle da više vrijede. Ne vrijede ništa više. Ako ima novca, neka izvoli. Neka si priušti ko može."

Jedna od najvećih svjetskih kriza koja se prelijeva i na standard hrvatskih građana očito još ne utječe na odluku o putovanjima - ističe Dea Lastić iz General-turista, jedne od najvećih hrvatskih turističkih agencija:

"U samom tempu bukiranja primjećujemo veliki porast. Bukirat se počelo ove godine već krajem kolovoza. Samo u prvom tjednu smo prodaje imali 1.000 bukiranih aranžmana. I dalje su najpopularniji: Austrija, Francuska, Slovenija i Jahorina u Bosni i Hercegovini."

Cijena prosječnog tjednog aranžmana, bez SKI karte, je oko 500 eura. U porastu je i potražnja za skijalištima u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, iako, kaže Lastić, po cijenama i nisu više puno jeftinija od europskih. Interes za Jahorinu posebno je velik:

"Još lani su se ljudi ismijavali kada je tamo stala neka žičara na par sati, pa je bila frka i mislilo se kako će i što će. Jahorina je genijalna, ali ne samo zbog imidža Olimpijade i stare slave, nego su tamo napravili nove stvari, tamo su hoteli sa četiri zvjezdice."

Ekonomski stručnjaci se ne čude paradoksu da, istodobno dok slabi kupovna moć, ljudi sve više odlaze na skupa zimovanja. Skijaški boom, kažu, najbolje potvrđuje i trend raslojavanja hrvatskog društva, stvara se, kaže doktor Mladen Vedriš, viša srednja klasa koja je brojčano upravo tu negdje oko 300.000 građana, koliko ih približno i odlazi na skijanje, a to je ipak samo pet do osam posto stanovništva.

Darko Baniček bavi se gospodarskim temama na portalu Business.hr. Podsjeća da je zadnjih godina Hrvatska ipak bilježila određeni gospodarski rast:

"Mislim da kriza još nije zavladala u glavama mnogih potrošača jer oni i dalje osjećaju zadnji gospodarski rast i uspon Hrvatske."

Dea Lastić, General-turist:

"Financijski, ljudi to najčešće rješavaju sa ratama, bez naknade, bez kamate. Kada 3.100 kuna podijelite na svoje rate, stvari teku elegantno."

Opći je zaključak da uzroci skijaškom boomu i povećanoj potražnji za zimovanjem leže i u samim društvenim promjenama jer za razliku od nekadašnjih vremena, kada se cijeli godišnji odmor koristio uglavnom ljeti, danas i firme i zaposlenici više vole raspodijeliti dane na ljetni i zimski odmor, kaže mladi inženjer strojarstva, Igor Jelavić:

"Jedni preferiraju dva tjedna preko ljeta, maksimalno tri. Nitko ne dozvoljava četiri tjedna, ali čak i da dozvole, ljudi to radije rasporede kroz godinu jer kada uzmu cijeli odmor u ljeto, u depresiji su do sljedeće godine."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG