Dostupni linkovi

Zanimanje EU za ruske investicije u Crnoj Gori


Crnogorsko primorje je jedna od atraktivnih destinacija za ruske investitore.
Crnogorsko primorje je jedna od atraktivnih destinacija za ruske investitore.

Nivo ruskih investicija u Crnoj Gori je postao predmet posebnog interesovanja Evropske unije. Tome u prilog govori i činjenica da je spoljnopolitički Direktorat Evropskog parlamenta izradio studiju koja se bavi upravo nivoom prodora ruskog kapitala u Crnu Goru.

Prema podacima iz 2006. godine, ruske investicije u Crnoj Gori su značajno veće nego u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, ali ipak ne toliko visoke kako se često navodi u medijima. Ovo pokazuje studija o nivou prodora ruske ekonomije u Crnu Goru koja je urađena po narudžbi Evropskog parlamenta, odnosno Direktorata za spoljnu politiku Evropske unije.

Evropska unija je, prema pisanju podgoričke "Republike", zabrinuta nivoom ruskih ulaganja u Crnoj Gori, krajem prošle godine zatražila od tima slovenačkih eskperata za Balkan da urade kredibilnu studiju o stvarnoj veličini tih investicija.


Kakvi god da su rezultati, postavlja se pitanje kakva je svrha ovog dokumenta. Da li se sumnja u valjanost ruskog kapitala ili ovo treba posmatrati u svjetlu nedavne izjave savjetnika crnogorskog parlamenta, penzionisanog generala Blagoja Grahovca, koji je prije svega nekoliko dana beogradskom "NIN-u" rekao da „Amerika i NATO gube bitku za zapadni Balkan, jer Rusija već dominira izvozom finansijske moći preko već uhodanih KGB kanala“. U tom smislu, postavlja se pitanje da li Evropa strahuje od političkog uticaja koji bi Rusija mogla da izvozi zajedno sa kapitalom?


Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, kaže da je, sa aspekta daljeg određivanja spoljne politike Evropske unije prema Crnoj Gori, ovaj dokument potpuno legitiman:

"Sa jedne strane moramo se zapitati odakle zabrinutost Evropske unije u vezi sa količinom ekonomskog uticaja Rusije u Crnoj Gori. To znači da naša diplomatija i naši zvaničnici nijesu uspeli da do kraja uvjere svoje evropske partnere u istinitost tvrdnji da nivo ruskih ulaganja nije toliko visko i da nema mjesta za strah da će to uticati značajno i na crnogorsko političko odlučivanje o unutrašnjim i međunarodnim okvirima. Ta ulaganja najčešće dolaze i preko firmi koje su ovdje u Crnoj Gori registrovane, ali moramo se takođe zapitati koliko je taj ruski kapital stvarno ruski, a koliko pomiješani kapital domaćih tajkuna i njihovih ruskih partnera."

Predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Srđan Milić studiju o nivou ruskih investicija u Crnoj Gori dovodi u vezu sa eventualnim pranjem novca i korupcijom. Međutim, na pitanje zašto se u tom kontekstu kontroliše ruski kapital Milić je rekao da se vjerovatno radi o problemima u odnosima finansijskih institucija:

"Ruski kapital je značajno prisutan i u zemljama Evropske unije, da su ljudi koji imaju pasoše Ruske Federacije ljudi koji možda najviše investiraju u sport i fudbal u Velikoj Britaniji, tako da sumnjam da je na takav način ideološki ili u odnosu na građane samo jedne države sprovedena akcija. Mislim da tu postoje problemi koji se tiču, prije svega odnosa između finansijskih institucija i na koji način te finansijske institucije dostavljaju sve one indikatore koji opredjeljuju da li je neki novac koji je zaista stigao kanalima koji su dozvoljeni međunarodnim transakcijama."

Pored toga što je zvanična statistika ocjenjena nepouzdanom, u Studiji se kaže da su u 2006. godine najveći investitori bili Mađari sa učešćem preko 22 odsto investicija, poslije njih Britanci sa nešto više od 11 posto, a Švajcarci sa skoro 10 posto. Rusi su bili tek na petom mjestu sa 8,1 posto. Međutim, u dokumentu se navodi podatak da su u Srbiji i Hrvatskoj, kao značajno većim državama, ruska ulaganja bila svega 35 odnosno 20-ak miliona eura, dok je ta suma u Crnoj Gori dostigla novo od 98 miliona. Ipak, s obzirom da je studija rađena za 2006. godinu, u ovaj zbir nijesu uračunati naknadni veliki aranžmani u regionu kao što su, primjera radi, u Srbiji privatizacija Naftne Industrije Srbije i energetski sporazum sa Rusijom. Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kaže da slične studije vjerovatno sljeduju i regionu:

"Smatram da će vrlo ubrzo slični papiri i slične analize izvještaja, ako ne i čak mnogo ozbiljniji biti pokrenuti za Srbiju, a mislim čak i za Hrvatsku zato što ruski kapital nije prisutan samo u Crnoj Gori. Mnogo značajnije investicije se pripremaju našem susjedstvu, prevashodno u Srbiji, a i u Hrvatskoj."

XS
SM
MD
LG