Dostupni linkovi

Sve veći izgledi za podelu Kosova


Sabine Freizer
Sabine Freizer

Međunarodna zajednica koja je podržavala nezavisnost Kosova nije ispunila obećanja zbog protivljenja Srbije i Rusije, nedostatka političke volje i slabe koordinacije, pa su izgledi za de facto podelu Kosova sve veći. Ako se stanje de facto podele nastavi, Srbi južno od Ibra biće ugroženi, pritisak za prekrajanje granica po etničkim linijama širom bivše Jugoslavije postaće sve jači, a izgledi tih zemalja da postanu članice EU sve manji, upozorava u poslednjem izveštaju o Kosovu Međunarodna krizna grupa. O tome za RSE govori Sabine Frajzer (Sabine Freizer), programska direktorka ove organizacije.

Freizer: Podele izmedju severa i juga na Kosovu su se produbile u poslednjih nekoliko godina, a posebno nakon februarske deklaracije nezavisnosti. Srbi koji su do tada radili u zajedničkim institucijama - u kosovskoj policijskoj službi, carinama, sudovima - napustili su posao. Evidentan je od tada porast podela između kosovskih Srba i Albanaca.

RSE: Alexander Anderson, programski direktor Međunarodne krizne grupe za Kosovo, konstatuje da je izbegnuto veće nasilje, ali da je sadašnji mir prividan.

Freizer: Da. Svakako je veoma pozitivno što je od proglašenja nezavisnosti situacija na Kosovu mirna. Nismo videli značajnije međuetničko nasilje između kosovskih Srba i kosovskih Albanaca, ali jasno je da je postojeća podela između severa i juga veoma destabilizujuća. Nejasno je do kada kosovski Srbi planiraju da zadrže separatne institucije i kako će ih formirati, kao i do koje mere su kosovski Albanci spremni da te paralelne institucije tolerišu.

RSE: Došli ste i do zaključka da bi, ako bi se to stanje produžilo, došlo do rasta pritisaka za ponovno prekrajanje granica u širem regionu bivše Jugoslavije.

Freizer: Da. imali smo na umu Bosnu i Hercegovinu, čak i Makedoniju. Ta praksa formiranja zasebnih organa i institucija na etničkoj osnovi nešto je što se već ranije dogodilo u drugim delovima bivše Jugoslavije. Svakako ne doprinosi stabilnosti kada se formiraju separatne institucije na nacionalnoj osnovi. Mi smatramo da je Ahtisarijev plan ponudio alternativu da se pravladaju razlike između nacionalnih grupa na Kosovu i da kosovski Srbi dobiju potpuno zagarantovana prava u kosovskim institucijama.

RSE: Osvrćete se kritički i na ulogu Evropske unije na Kosovu konstatujući da nije ispunila svoja obećanja. Njena misija EULEX trenutno nema kapacitet da se razmesti na severu Kosova.

Freizer: EULEX nije u stanju da se razmesti na severu Kosova iz dva razloga. Prvi je to što od Ujedinjenih nacija još nije preuzeo sredstva i logistiku, što, dakle, još nije došlo do prave primopredaje misije. Drugi razlog je mnogo ozbiljniji: to je naime činjenica da kosovski Srbi odbijaju da sarađuju sa EULEX-om bez njegove verifikacije od strane Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Mi smatramo da je to veoma loše i da EULEX mora da operiše na celoj teritoriji Kosova jer je to misija čiji je glavni zadatak da uspostavi vladavinu prava na Kosovu, ojača pravosudni sistem i omogući zaštitu prava kosovskih Srba na čitavoj teritoriji Kosova.

RSE: Međunarodna krizna grupa sugeriše Evropskoj uniji da iskoristi razgovore o kandidaturi Beograda za članstvo u EU kako bi obezbedila razmeštanje svoje misije na Kosovu. Da li će ovo biti lak zadatak imajući u vidu srpski stav, ali i novo rusko međunarodno samopouzdanje?

Freizer: Aktuelna srpska vlast izrazila je jasnu želju da se pridruži Evropskoj uniji i to što je moguće pre. Ironično je, međutim, da istovremeno Srbija ne veruje toj istoj Evropskoj uniji koja želi da izvrši svoju misiju na Kosovu. Ukoliko Srbija želi da uđe u Evropsku uniju, normalno bi bilo očekivati da veruje Uniji više nego bilo kojoj drugoj organizaciji ili instituciji i da je ne ometa u njenom poslu na Kosovu. Zato smo zaključili da te stvari moraju ići u paketu: da ako Srbija želi da postane članica Evropske unije, mora sarađivati sa Evropskom unijom na Kosovu. Što se tiče uloge Rusije, još uvek se postavlja pitanje kako će ona nastupati u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija: da li će, recimo, nastaviti da utiče na druge zemlje da ne priznaju Kosovo. Moskva je sada u raskoraku. Cilj joj je da se poveća broj država koje bi priznale Abhaziju i Južnu Osetiju, čime u osnovi poručuje da treba dozvoliti samoopredeljenje i formiranje nezavisnih država. Međutim, ako Rusija šalje ovakvu poruku, biće joj veoma teško da obrazloži zašto Kosovu osporava to pravo.

XS
SM
MD
LG