Dio ulagača, u prvom redu onih koji su ulagali u investicijske fondove, posljednjih je dana u panici nakon vijesti sa svjetskih burzi počeo povlačiti svoj novac, fondovi su prodavali dijelove svojih portfelja kako bi imali gotovine za isplatu ulagačima, pa su neki izgubili i do 30 posto svoje vrijednosti. Za naš radio govori glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum:
„U hrvatskom gospodarstvu se ništa nije značajno promijenilo i ne postoje isti razlozi koji postoje i u Americi, a preslikano je ponašanje investitora u Americi. A zašto je to tako, to bi zaista trebalo pitati financijske analitičare.“
Pitali smo analitičare, i evo odgovora. I u Hrvatskoj se desilo isto što i u ostatku svijeta - pad dioničkog indeksa, ali to je bilo i za očekivati, kaže za naš radio analitičar Ivan Soldo, pomoćnik direktora varaždinskog FIMA FAS-a.
„Pad dioničkog indeksa je djelomično bio uzrokovan financijskom krizom u SAD-u i odrazom koji je ta kriza imala na njihovo tržište kapitala, a osim toga imali smo od 2000. godine nadalje konstantan rast vrijednosti dioničkog indeksa, pa se ovo može promatrati kao određena korekcija tog trenda.“
Jesu li bojazni ulagača koji se povlače utemeljene? Soldo u to ne vjeruje.
„ Kompanije dobro posluju, financijski sektor je stabilan, banke imaju zdrave bilance i dobro su kapitalizirane i nema straha da bi se fundamentalno mogla desiti ista stvar koja se desila u SAD-u, dakle – kriza financijskog sektora. Psihološki faktor je onaj koji je odigrao dominantnu ulogu u 'performanceu' dioničkog indeksa Crobex ove godine.“
To nimalo ne tješi one koji su investirali – i izgubili. Evo priče poznanika koji se nije želio predstaviti.
„Evo, ja sam mali udjelničar u jednom investicijskom fondu. Uložio sam jednu manju svotu novca i sada nakon godinu dana imam pola manje, i još to pada. Vidjet ćemo kako će to završiti, ali naprosto ostavio sam novac i dalje u fondu, jer se nadam da će tržište narasti, pa će mi se to barem vratiti.“
Dio zasluga za relativnu stabilnost financijskog sektora i tržišta vrijednosnica u Hrvatskoj pripisuje si – po ocjeni analitičara s punim pravom - i središnja banka. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski:
„Monetarna i tečajna politika Hrvatske narodne banke, odnosno održavanje stabilnog tečaja i primjena i pooštravanje niza administrativnih i bonitetnih mjera pogodovale su otpornosti financijskog sustava i dale važan doprinos u ublažavanju vanjskih ranjivosti.“
Naravno, nije sve tako crno. Tko je pametno investirao, na dobitku je. Tako će oni koji su za 38.000 kuna kupili paket dionica državne naftne kompanije INA, ako ih prodaju mađarskoj kompaniji MOL po sramotno niskoj ponudi od 2800 kuna za dionicu, za taj paket dobiti čak 68.000 kuna, dakle zaraditi 30.000 kuna, ili oko 4.000 eura. Na gubitku nisu ni oni koji su kupovali dionice telekomunikacija i većine građevinara, jer građevinski sektor u Hrvatskoj raste za 15 posto godišnje. Na dobitku su i vješti trgovci na burzi, jer kada u jednome tjednu imate fluktuaciju dioničkog indeksa od deset posto u plus ili minus, dobrom procjenom i brzom reakcijom može se – kažu poznavatelji - dosta zaraditi.
