Dostupni linkovi

Transparency International ocijenio je ove godine Hrvatsku indeksom percepcije korupcije 4,4, što je najbolje do sada. Pred skoru ocjenu iz Bruxellesa o uspjehu Hrvatske u borbi protiv korupcije, saborsko tijelo za praćenje antikorupcijskog programa konstatiralo je da postoji politička volja, ali da ima premalo konkretnih rezultata.

Transparency International je ove godine Hrvatskoj dodijelio ocjenu 4,4 na indeksu percepcije korupcije, što je dosad najveći pomak nabolje i nastavak pozitivnog trenda. Radi se o ocjeni percepcije korupcije među državnim službenicima i političarima u nekoj zemlji koju daju strani ekonomski i politički analitičari, ne nužno smješteni u državi koju ocjenjuju. O razlozima ovog pomaka nabolje – predsjednik Transparency International Hrvatska Zorislav Antun Petrović:


„Stupio je na snagu Zakon o financiranju političkih stranaka, a to je jedan od zakona koji se smatra izuzetno bitnim za suzbijanje korupcije. Ako ništa drugo, bar smanjuje prostor za politički recket. Zatim, otvoreno je više poglavlja u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji, a pokrenuta je i akcija 'Maestro'."


Pomak od prošle godine od 0,3 je dobar, to znači da je Hrvatska na dobrom putu, ali da još mnogo toga treba napraviti, pojasnio je Petrović. Preporuka Transparency International Hrvatske za nastavak borbe protiv korupcije je – transparentnost i što jednostavnije procedure.


„Evo, da se referiramo na onaj poznati slučaj doktora Šimića, koji je nakon prvostupanjske presude za korupciju iz Rijeke pobjegao u Sarajevo. Ispostavilo se da je lista čekanja za operacije srca u bolnici u kojoj je radio bila dostupna samo jednoj osobi – njemu! Kada samo jedna osoba ima pristup informacijama, onda može puno lakše manipulirati, puno lakše prilagoditi liste sebi, nego da je ta lista bila javna.“


Jer, da je ta lista bila javna, Šimić bi morao objasniti zašto je netko na ovom ili onom mjestu, zašto se pomakao prema gore ili dolje i slično.


Pred skoro novo izvješće Europske komisije o hrvatskom napretku u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, gdje je borba protiv korupcije jedan od najozbiljnijih kriterija po kojem će se vrednovati hrvatski napredak, o realizaciji antikorupcijske kampanje raspravljalo je i Vijeće za praćenje provedbe programa suzbijanja korupcije. Postoji plan, postoji strategija, postoje mjere i aktivnosti, ali i najnovije izvješće i većina kolega u Vijeću tvde da – nema dovoljno rezultata, upozorio je oporbeni predsjednik Vijeća Željko Jovanović:


„Nema dileme da politička volja postoji, ali kada to krene u operativu, negdje nastaju problemi. Policija i USKOK ulažu orgomnu energiju, ali na kraju ta energija ne daje rezultata. Svi govore o mreži. Dakle, baci se mreža, u nju se možda ulovi i krupna i sitna riba, ali se na kraju ta mreža podere i – ribe nema!“


Dio izvješća o započetim istragama je poražavajući, kazao je Jovanović:


„Mi u našem izvješću imamo navedenih 17 velikih akcija, međutim od tih 17 istraga tek za 8 je podignuta optužnica, glavna rasprava nije zakazana, a svega je jedna presuda donesena, međutim osoba koja je nepravomoćno osuđena – doktor Šimić – nedostupna je hrvatskom pravosuđu. Ako pogledamo da su od 810 prijava USKOK-u njih 452 odbačene, ostaje njih 358. Dakle, ni tu nije dobro: građani ne prijavljuju dovoljno korupciju, zato što ne vide rezultat.“


Ministrica pravosuđa u Račanovoj vladi Ingrid Antičević-Marinović kazala je da korijeni korupcije leže i u ponašanju države koja ne plaća svoje dugove. Primjerice, država duguje ljekarnicima 4,3 milijarde kuna.


„Danas su iz Udruge ljekarnika govorili da se boje potraživati dug. Kažu kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima ključ i da im drugi puta neće produljiti ugovor, pa ovise o njima. Država mora plaćati svoje dugove, jer upravo to je odličan eldorado za korupciju.“


U kontekstu aktualne antikorupcijske akcije „Index“, u kojoj su polovljeni profesori koji su za parsto eura prodavali ispite, posrednici i studenti koji su na taj način bez rada studirali, ona se dotakla i svojih kolega u Saboru:


„Pa mi znamo i političare koje nitko živ nije vidio ni na jednom fakultetu! Kada bi oni od 40 kolegija koje su trebali slušati nabrojili pet, možda bi danas dobili prolaznu ocjenu glede takve provjere. Vjerojatno je za kazneni progon kasno, ali nije kasno za pregled takvih stvari. I mi se ne možemo maknuti dalje ako i ove stvari ne budu došle 'na tapet' a ja vjerujem da hoće.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG