Dostupni linkovi

Prvo stranka, pa onda država


Članovi Predsjedništva BiH
Članovi Predsjedništva BiH

Jučerašnja sjednica Predsjedništva BiH još jednom pokazala stvarno stanje unutrašnjopolitičkih prilika u zemlji. Umjesto da trojica članova kolektivnog šefa države pokušaju da vode državničku, svaki od njih radi isključivo na promovisanju tri različite političke opcije, ne pokazujući spremnost da se postigne kompromis.

Članovi Predsjedništva BiH još jednom su pokazali da se ne mogu dogovoriti oko najbitnijih stvari u državi, te da su im stranački i nacionalni interesi na prvom mjestu. Posljednji u nizu primjera je neusvajanje platforme za učešće na zasijedanju Generalne skupštine UN-a. Tako govor predsjedavajućeg Harisa Silajdžića neće odražavati stav kolektivnog šefa države. Član Predsjedništva Nebojša Radmanović:

„Predsjedništvo BiH nema jedinstven stav oko toga da li će podržati, ustvari neće glasati na zasijedanju UN-a oko zahtjeva Srbije da ovo pitanje Kosova pređe iz političkog u pravno pitanje i da Međunarodni sud odlučuje o tome.“

Bošnajčki i srpski član Predsjedništva iznijeli su potpuno različite stavove i o budućnosti zemlje i ustavnim reformama na sastanku sa delegacijom ambasadora u Komitetu za politiku i sigurnost EU. Predsjedavajući Haris Silajdžić:

„Nema potrebe da bilo šta skrivamo. Imamo razlika. Evo, gospodin Radmanović misli da ne trebaju krupne promjene kada je u pitanju Dejtonski sporazum. Ja mislim da je taj Dejtonski sporazum nastao zbog veoma krupnih i bolnih promjena koje su se desile. Da bismo tu situaciju doveli do normale, onda moramo imati, naravno, krupne promjene u našem Ustavu, odnosno novi Ustav.“

Oprečni stavovi kolektivnog šefa države govore o stanju u kakvom se nalazi Bosna i Hercegovina. Državu predstavljaju tri čovjeka sa tri različite ideološke opcije koji ne pokazuju nimalo spremnosti da postignu kompromis. Novinar Mirko Šagolj podsjeća da je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zamrzao svoju stranačku funkciju kada je stao na čelo države. To se, smatra Šagolj, u BiH još zadugo neće moći ostvariti:

„... zato što su stranački interesi još uvijek suviše, suviše naglašeni i suviše jaki i što se praktično izbori i sve ostalo u BiH postiže počesto na nacionalističkim, čak bih ja rekao na profašističkim, idejama. U tome je naš problem.“

Predsjednik Foruma građana Tuzla i nekadašnji predsjedavajući Centralne izborne komisije Vehid Šehić kaže da je najgore to što se takva neslaganja manifestuju van granica BiH, pred međunarodnom zajednicom:

„Da tijelo koje je trebalo da bude ogledalo za neki novi način razmišljanja u BiH nastupa sasvim suprotno. Nažalost, njihova neslaganja nisu samo unutar BiH. Ono što je posebno bolno, to je neslaganje pred međunarodnom zajednicom i ružno je gledati i slušati kako imaju oprečne stavove, ovdje, u Briselu, Vašingtonu, Njujorku i drugim mjestima gdje ih pozivaju kao predstavnike Bosne i Hercegovine.“

Šehić kaže da bi dobro rješenje ovog problema bilo zamrzavanje stranačkih funkcija prije stupanja na dužnost u državnom Predsjedništvu. No, u BiH je to vrlo teško, jer je lični interes još uvijek daleko iznad opšteg interesa svih bosanskohercegovačkih građana:

„Dobro bi bilo da prestane bilo kakva stranačka aktivnost i da se bave onim za što su položili zakletvu da predstvljaju ovu državu. To je sigurno jedna od mjera o kojoj treba razmišljati i što prije uvesti u zakonski okvir.“

Profesor Ugo Vlaisavljević smatra da je vjerovanje da se se Predsjedništvo BiH može depolitizovati naivno

„Zašto? Zato što bi u tom slučaju kada bi imali ljude koji ne dolaze iz stranačkih redova, opet morali da ih biramo po etničkom ključu. Tu bi bila pretpostavka praktično da postoji nešto kao etnička pripadnost s onu stranu etno-politike, tj. politike, partijske ili stranačke politike, koja upravo tu etničku pripadnost artikulira, iznosi na vidjelo itd. A kada analiziramo etnološki situaciju u BiH – etnički identitet ne postoji drukčije nego kao politički identitet i naprosto njega politika proizvodi. Ne smijemo shvaćati da je etnicitet nešto što postoji izvan, mimo politike.“

Predsjedništvo BiH ni prošle godine nije uspjelo da usaglasi zajedničku platformu za nastup u Generalnoj skupštini UN-a. I tadašnji predsjedavajući, Željko Komšić, nastupio je sa svojim govorom. Komšić je ove godine ostao suzdržan - između Silajdžića i Radmanovića.

XS
SM
MD
LG