Dostupni linkovi

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da spor, koji je juče pokrenuo predsjedvajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pred Ustavnim sudom BiH protiv RS zbog vanjskopolitičkih aktivnosti vlasti RS, nije ustavno, već političko pitanje, te da je pokrenut sa željom da Ured visokog predstavnika (OHR) ostane trajno u BiH, dok bošnjački politički krugovi ne provedu svoje ciljeve.

Nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić optužio Republiku Srpsku za protivustavno djelovanje, te predao zahtjev za pokretanjem spora pred Ustavnim sudom BiH, oglasio se i član predsjedništva RS Nebojša Radmanović:

„Ovaj zahtjev nije u funkciji poštivanja Ustava BiH. Radi se o čisto političkim stavovima Harisa Silajdžića i njegovog kabineta u kome je jasno izražena želja da se zadrži pravo na priču o Bosni i Hercegovini u svijetu, koja je doskora bila u rukama nekolicine ljudi iz Sarajeva, prije svega gospodina Silajdžića i njegovog ministra inostranih poslova Svena Alkalaja.“

Podsjećamo, Silajdžić je, obrazlažući povod za pokretanje postupka, kazao:

„..da se vlasti entiteta RS žele pozicionirati kao samostalan i odvojen međunarodni subjekt i da u potpunosti zaokružuju to djelovanje, posebno u političkim lobističkim aktivnostima u SAD. Također i u Briselu i evropskim institucijama.“


No, na Silajdžićeve tvrdnje Radmanović je odgovorio optužbom:

„Ocjena da nije u skladu sa Ustavom, što automatski znači da je antidejtonski, je potpuno smiješna. Podsjećam vas da ona dolazi od onih koji svaki dan krše Dejtonski mirovni sporazum, pozivaju na njegovu promjenu i tako stvaraju skoro nemoguću situaciju u BiH.“

Antidejtonsko djelovanje kao fraza koja se u posljednjih par godina povlači na relaciji između Silajdžića i Milorada Dodika ovaj put se može pripisati predizbornoj kampanji za lokalne izbore koja je po svojim karakteristikama samo nastavak one za opšte izbore, smatra Bahtijar Aljaf sa Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane:

„Što se tiče razloga zašto to oni rade sad pred ove izbore, ja mislim da je gospodin Silajdžić najveći kršitelj Dejtonskog sporazuma. On vrlo dobro zna da je njegova stranka gubitnik ovih izbora i normalno da igra na osjećaje glasača iz bošnjačkog korpusa. Ista situacija se događa i s gospodinom Dodikom, ali s drugog gledišta. Gospodin Dodik možda misli da će Amerikanci ili Zapad tolerirati njegovo ponašanje, kao što se događalo u Gruziji sa Južnom Osetijom i Abhazijom. Ja mislim da on ovdje trenutno čini veliku grešku i mislim da Zapad neće tolerirati niti njegovo ponašanje niti ponašanje Silajdžića.“

Haris Silajdžić
I dok je tokom protekle kampanje vrhunac dosegla retorika o referendumu za otcjepljenje RS od BiH, s druge strane, Stranka za BiH je u svom izbornom programu, ili kako kažu jedinstvenoj viziji, promovisala regionalnu i lokalnu autonomiju. Tačnije Republika BiH - bez entiteta. Ovaj program je i dalje na snazi, kao što je u programu Dodikove stranke SNSD i dalje navedeno da će, ukoliko se zagovara nestanak entiteta, RS biti prinuđena da traži legalne puteve zaštite interesa što uključuje i pravo na samoopredjeljenje. I jedno i drugo se mogu okarakterisati kao antidejtonska djelovanja, kaže pravni ekspert profesor Ćazim Sadiković i pojašnjava:

„Da se propagira država bez entiteta, mislim da je to suprotno principu evropske demokratije, odnosno tzv. evropskoj antiunitarističkoj doktrini tri stepena vlasti. Nema govora o tome da će se formirati, da se smije formirati, da se može formirati država bez trećeg stepena vlasti, jer bez tog središnjeg nivoa vlasti ne bi mogla uspješno funkcionirati ni središnja vlast države ni lokalna vlast.“


Također, Dejtonski sporazum, napominje Sadiković, nije samo aneks 4 ili Ustav već sve ide u paketu. Uostalom, kaže Sadiković, sporazum je takav i potpisan skupa sa ostalim ugovorima koji se na njemu temelje:

„Kako god bude uređena, mora poštovati one principe koje je Dejton istakao u preambuli, koje je Dejton istakao u svim aneksima, koje je istakla Evropska konvencija i koje je istakao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, jer smo to jednoglasno potpisali, to nas obavezuje i ne možemo sada nikako natrag.“

Vodeće političke snage u BiH moraju moraju ispuniti glavnu pretpostavku, a to je stvaranje i održavanje pravne države koja se prvenstveno temelji na zaštiti ljudskih prava koja iako se svakodnevno krše, nisu tema političkih skupova, večera i dogovora u Bosni i Hercegovini. Osim toga, moraju prihvatiti još nekoliko činjenica. Republika Srpska kao jedinstvena država sa lobiranjima ili bez njih je nemoguća, jednako kao i zahtjevi za ukidanje entiteta. Propagiranje jednog ili drugog jeste direktno kršenje Dejtonskog sporazuma u kome su i BiH i entiteti zagarantovane kategorije. Tako je – sve dok se ne potpiše drugačije.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG