Dostupni linkovi

I dalje dileme oko regulisanja dvojnog državljanstva


Dok se čeka da Vlada usvoji polazne osnove ugovora o dvojnom državljanstvu, Podgorici je stigao prijedlog takvog sporazuma iz Hrvatske. Te dvije države trebalo bi krajem septembra da počnu pregovore o dvojnom državljanstvu, a albanske partije sugerišu da bi i sa susjednom Albanijom trebalo započeti takve pregovore. Istovremeno Crnogorska partija iz Srbije traži od Vlade da omogući dvojno državljanstvo za Crnogorce u susjednoj državi.

Predsjednik Crnogorske partije u Srbiji Nenad Stevović predlaže Crnoj Gori da pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijom riješi na liberalniji način i u korist Crnogoraca u toj zemlji. Stevović je precizan:

"Konkretno, Crnogorska partija kao politički predstavnik Crnogoraca u Srbiji se zalaže za liberalniji pristup crnogorske države po pitanju dvojnog državljanstva, ali samo ako je strogo vezan za izuzetno restriktivan stav po pitanju izbornog prava u Crnoj Gori za nosioce dvojnog državljanstva i ako je dokazano strogo poštovanje crnogorskih zakona takvih državljana uz normalno potpisivanje izjave u kojoj se eksplicitno prihvataju norme crnogorskog zakonodavstva, a to znači prihvatiti da nemaju pravo glasanja u Crnoj Gori dokle god su građani rezidenti Srbije, kao i tokom prvih pet godina tokom eventualnog preseljenja nazad u Crnu Goru."

Stevović smatra da je besmisleno da Crnogorci u Srbiji budu jedini oštećeni građani nakon razdvajanja Crne Gore i Srbije i da za to nema opravdanja. Crnogorska Vlada je ove sedmice iz Hrvatske dobila prijedlog sporazuma o dvojnom državljanstvu, dok bi ona sama, sa druge strane, konačno u toku ove nedjelje trebalo da se izjasni o sopstvenim polaznim osnovama za pregovore o dvojnom državljanstvu koji se, prije svega zbog regulisanja tog pitanja sa Beogradom, s nestrpljenjem očekuje. Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Svetozar Đurović ni danas nije mogao da nam da detaljnije informacije o sadržaju ove platforme:

"Prije svega, pitanje dvojnog državljanstva je političko, ne samo pravno pitanje. Očekujemo da Vlada Crne Gore razmotri u toku ove sedmice zaključivanje bilateralnih ugovora o dvojnom državljanstvu. To pitanje dvojnog državljanstva nije ostalo samo prema Srbiji, nego mi ćemo razgovarati i sa Republikom Makedonijom, Republikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Nije dobro sada prije početka razgovora sa vladama drugih država davati neke komentare što će biti. Na pregovorima se iznose pozicije i jedne i druge strane. Mi pokušavamo i kroz Zakon o državljanstvu, a i kroz bilateralne ugovore, da nađemo ravnotežu između zaštite interesa države i interesa pojedinaca."

Na naše pitanje da li to znači da će se ipak voditi računa o interesima Crnogoraca u Srbiji Đurović kaže:

"Ja ne bih sada da prejudiciramo stav Vlade po tom pitanju. On će biti saopšten tek kada Vlade utvrdi polazne osnove."


Iz Ministarstva unutrašnjih poslova najavljuju i da bi pregovori sa Hrvatskom o dvojnom državljanstvu trebalo da počnu krajem septembra, a danas se oglasio i predsjednik Dekomkratske unije Albanaca (DUA) Ferhat Dinoša koji kaže da bi bilo korisno i sa Albanijom pokrenuti takve pregovore, budući da, kako je rekao, obje države u okviru svog stanovništva imaju pripadnike nacija druge zemlje. Dinoša je to, kaže, sugerisao vlastima i Crne Gore i Albanije. Kao i Stevović, Dinoša smatra da se Crna Gora može zaštiti standardom da građanin koji ima dvojno državljanstvo glasa u državi u kojoj radi i plaća poreze.

Bilateralni sporazumi o državljanstvu nijesu tipski i sa njima se mogu regulisati različiti dogovori o tom pitanju između država. Ono što je jasno saopšteno od predstavnika Vlade je da se Crna Gora, za razliku od Srbije sa kojom je to pitanje i najproblematičnije, opredijelila za model koji predviđa da dobijanje duplih pasoša bude izuzetno restriktivno. Ministar policije Jusuf Kalamperović se nedavno pozvao na Evropsku uniju koja, prema njegovim riječima, ne gleda blagonaklono na duple pasoše.

Prema prijedlogu za pregovore, dvojno državljanstvo je izuzetak i moći će da ga zadrže samo oni koji su ga imali do proglašenja crnogorske nezavisnosti. Crnogorski Ustav daje mogućnost da se do 22. oktobra građani odluče da li uzeti crnogorsko ili drugo državljanstvo, što znači da će pojedini građani koji žele crnogorsko državljanstvo biti u poziciji da se odreknu već stečenog srpskog.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG