Dostupni linkovi

Nedavna smjena generalnog direktora BHRT-a još je jedna u nizu potvrda kako su javni radio i TV servis, umjesto da budu servis građana, direktni ovisnici politike i njenih dužnosnika. Kako javni radio i TV servis depolitizirati?

Da je u Bosni i Hercegovini sve politika, pokazala je i polemika oko smjene generalnog direktora Radio televizije BiH Mehmeda Agovića. U drugi plan stavljaju se pitanja zbog čega se smjenjuju direktori Javnog servisa ili, na primjer, kako uopšte radi, da li se i kada sastaje Upravni odbor. Diskusije su se svele uglavnom na činjenicu da je jednom od članova UO koji je glasao za Agovićevu smjenu istekao mandat i može li taj glas biti validan ili ne. Ne treba zanemariti ni činjenicu da su se mišljenja od političara do medijskih stručnjaka podijelila strogo entitetski.

Predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Nikola Deretić tvrdi da upravljanje ovom medijskim kućom nije ispolitizirano i obećava da će javnost ubrzo vidjeti objašnjenje koje se tiče članice UO Nade Milošević kojoj je istekao mandat, a koja je među ostalim glasala za smjenu generalnog direktora:

„Otvoreno i smjelo kažem: to su najobičnije gluposti. Član Upravnog odbora, dok ga ne zamijeni novi član, radi u punom kapacitetu, dakle, učestvuje u radu i odlučuje. I sad vam slikovito dajem uporedbu: članovima UO Federalne televizije istekao je mandat prije dvije godine. Rade i odlučuju. Za dva člana UO RTV RS istekao je mandat – jednom članu prije godinu dana – rade i odlučuju.“


Bivši član UO BHRT-a Plamenko Ćustović, iako je dužnost obavljao i nakon isteka mandata, smatra da je upravljanje Javnim servisom potpuno ispolitizirano. Njega je na mjesto člana UO imenovao Visoki predstavnik:

„Od prvog dana taj Upravni odbor radi dosljedno na rušenju BHRT-a. Ovaj problem koji je sada akutan nije novi, dakle, čitavo vrijeme, i dok sam ja bio član, bila je jedna rovovska borba sa njihovim nastojanjem da poruše sve ono što je izgrađeno u uspostavi sistema. Bojim se da su u znatnoj mjeri i uspjeli u tome.“


Može li uopšte bilo koje tijelo koje bira Parlament biti van domašaja politike i uticaja političkih stranaka? Svi se slažu sa ocjenom da je rad UO državne televizije potrebno depolitizirati, no niko nema odgovor kako to uraditi. Niko i ne pokušava riješiti činjenicu da se rad ili nerad skoro svih institucija na državnom nivou sveo na jednu rečenicu „svoj svome“ ili na optuživanje onih preko entitetske granice.

Direktor BHT 1 Milenko Voćkić rješenje problema Upravnog odbora Javnog servisa vidi u uključivanju nevladinog i civilnog sektora u njegov rad:

„Mislim da daleko veći broj članova treba da bude u Upravnom odboru, da ovdje moraju biti predstavnici nevladinih organizacija, civilni sektor da bude uključen – riječ je o javnosti, a ne o predstavnicima političkih stranaka koje će rukovoditi ovom kućom. Ako su to oni, onda ovo nije Javni servis.“

Član parlamentarene Komisije za saobraćaj i komunikacije, Selim Bešlagić, podsjeća i na činjenicu da se članovi Upravnog odbora i ne biraju po profesionalnim kvalitetima već na osnovu preglasavanja u državnom Parlamentu:

„U smislu demokratskog izbora nema nikakve koristi. Mi faktički imamo izabrane upravne odbore po podobnosti. Navešću vam drugi primjer: za ombudsmena, parlamentarna komisija je dala rang listu, ja bih rekao najkvalitetnijih, ali su za ombudsmena u ovom krugu, koji je prošao, prošli ljudi koji su bili na četvrtom ili petom mjestu po rang listi, što drugim riječima znači da se radi neki jalov posao koji je samo za kamuflažu demokratije, a u principu radi se o politizaciji. To je isti slučaj sa Upravnim odborom BHRT-a.“


Mehmed Agović

Iz UO je objašnjeno, između ostalog, da je generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović smijenjen jer mjesecima ignoriše Upravni odbor i odluke tog tijela sprovodi sa zakašnjenjem te da nema dobru saradnju sa entitetskim emiterima. Takođe je problem i finansijska situacija u ovoj medijskoj kući, te revizorski izvještaj nezavisne kuće REVSAR koji je prikazao prikrivanje gubitaka oko 10 miliona konvertibilnih maraka u 2007. godini. Predsjednik UO Nikola Deretić:

„Ne smijemo mi zanemariti revizorske izvještaje. Oni su vrlo jasni. Apsurdno je da u finansijski izvještaj za 2007. ulazi milion i ne znam koliko maraka koje je trebalo dobiti od Savjeta ministara, ali takav novac ne postoji, a s njim se barata. Ne postoji nikakav validan finansijski dokument.“

No, smjena Mehmeda Agovića nije jedina koju je učinio ovaj sastav UO. Podsjetimo, bivšeg direktora Dragu Marića smijenili su dan prije isteka mandata. Neki su skloni reći da je ta smjena bila čista demonstracija sile članova Upravnog odbora. A da nije sve sjajno ni u njihovom radu te da dijele odgovornost za sudbinu i program Javnog servisa govori i činjenica da oni apsolutno odlučuju o svakom projektu vrijednom više od 10.000 konvertibilnih maraka. Milenko Voćkić:

„Oni se mjesecima ne sastaju, ugovori ne dolaze na dnevni red, a da je uređivačka politika dobrim dijelom u njihovim rukama, sasvim je jasno. Jer ako razmatraju, prihvataju ili ne prihvataju sve što je iznad deset hiljada maraka, to praktično znači da je sudbina svakog programa u njihovim rukama. Oni mogu reći – ovo ide, ovo ne ide, ovo ide, ovo ne ide, a onda su ovdje novinari samo da poslože ono što je prošlo kroz njihove ruke.

I Branko Dokić, član parlamentarne komisije za saobraćaj i komunikacije smatra da je rad Upravnog odbora Javnog servisa ispolitiziran. Umjesto da se težište stavi na poslovanje BHRT-a i da li je Upravni odbor imao osnovu za smjenu direktora, cijela pažnja skoncentrisana je na najosjetljivija pitanja u BiH - nacionalna, kaže Dokić:

„To su pitanja nacionalnih odnosa: kako je mogao da bude smijenjen direktor iz jedne nacije gdje su u Upravnom odboru iz druge nacije to preglasali ili nadglasali. Ovo je očigledan dokaz da se jedna medijska kuća koja bi morala da bude potpuno depolitizovana, apsolutno koristi u političke svrhe i to na najosjetljivijim pitanjima u ovoj državi.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG