Dostupni linkovi

U Hrvatskoj je ovih dana objavljena knjiga enciklopedijskog formata "Hrvatski prezimenik", akademika Petra Šimunovića, u kojoj objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena.

Zanimljivo je da se među tisuću najučestalijih nalazi i prezime Milošević, čije breme, ratnih godina u Hrvatskoj, bez obzira što je riječ i o hrvatskom prezimenu, nije bilo lako nositi, a prema nekim svjedočenjima, nije ni danas.

Mate Milošević, Hrvat iz Slavonije, od prvog je dana u redovima Hrvatske vojske, no, dok se on borio, njegova obitelj u Zagrebu često je imala problema, baš zbog prezimena jer je, kaže, neupućenima to bilo isključivo "mrsko neprijateljsko prezime". Još ga više "boli" što su i godinama nakon rata njegova djeca doživljavala u školi razne neugodnosti, pa čak i od profesora:

"Profesorica iz srednje škole je prozvala moju kćerku pred cijelim razredom i pitala je gdje joj je stric. To je bilo aktualno kada je Milošević završio u Hagu."

S pakostima, na sreću bezazlenima, nosila se i Matina supruga:

"Supruga, kada je išla na liječnički pregled, nisu je prozivali na vrijeme, a i kada su je prozvali, činili su to na takav način da svi mogu pogledati u nju."

Zagrepčanka Božica Milošević i danas nevoljko diže telefonsku slušalicu zbog ne tako davnih anonimnih uvreda, koje je cijelo vrijeme devedesetih doživljavala zbog prezimena:

"Teško mi je. Kroz strašne smo stvari prolazili i ja i moja djeca. Ja sam katolkinja, familija mi je miješana. Nikada ljude nisam gledala po imenu i prezimenu. To sve je ostavilo trag u meni - i traume i stresove. Zabrinuta sam za moga unuka koji sada ide u školu."

"Hrvatski prezimenik" sa 114.636 prezimena, ispisan na temelju posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine, pokazuje da je najčešće prezime u Hrvata - Horvat, ima ih 22.225, iznosi Ilija Ranić iz izdavačke kuće Golden Marketing - Tehnička knjiga, koji je sudjelovao u stvaranju "Hrvatskog prezimenika":

"Miloševića ima 2.483 i nalaze se na 138. mjestu, među 1.000 najučestalijih. Na prvom mjestu je Horvat, drugom Kovačević, trećem Babić, a Milošević je na 138. mjestu."

Novinar i istraživač prezimena i rodoslovlja, Mladen Paver, iznosi zanimljiv detalj na koji je naišao proučavajući povijesne dokumente o pripremanju i organiziranju poznate Seljačke bune na čelu s Matijom Gupcem, 1573. godine:

"Jedan izvor kaže kako je u mukama, na mučilima, jedan od uhvaćenih kmetova rekao da je u vodstvu bune bio i Milošević."

Onima koji o prezimenima malo znaju "Hrvatski prezimenik" će otkriti i da prezime Bosnić, recimo, nose Srbi, Hrvati, ali i Bošnjaci, te da se ljudi po ničem ne bi smjeli etiketirati i diskriminirati, a kamoli ne po prezimenima, što često postaje tragikomično, pogotovo, kaže Ilija Ranić, što su na ovim južnoslavenskim prostorima i prezimena "nacionalno miješana", pa i "zabune" česte:

"Kada pogledate popis najučestalijih prezimena, onda ćete vidjet da su zajednička hrvatsko-srpska ili srpsko-hrvatska prezimena zapravo najučestalija: Kovačević, Babić, Marić, Vuković, Knežević, Marković, Petrović, Matić, Tomić, Pavlović, Božić, Pavić, Radić. Oni su među prvih dvadeset."

Naši sugovornici Zagrepčani - Miloševići, Šešelji, Jovanovići, čija smo imena odabrali nasumce iz telefonskog imenika, kažu da ih je u ludim ratnim godinama prezime moglo stajati i života, a danas je, na sreću, kaže Ante Jovanović, sve to samo - gorak okus:

"I ja sam, dok sam bio u armiji, imao problema. Za jedne sam bio ustaša, a za druge četnik. Sve sam za njih bio, samo ne čovjek."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG