Dostupni linkovi

Revidirana Strategija za provedbu Aneksa 7


Sarajevo, zgrada Vijeća ministara i Parlamenta BiH

*Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH utvrdilo je Nacrt revidirane Strategije BiH za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj dokument je od 8. septembra na javnoj raspravi. *Poslanik u državnom Parlamentu, Jerko Ivanković Lijanović, predložio je izmjene Zakona o izmirenju duga prema starim deviznim štedišama. *Vlada Pakistana uručila je 300, od planiranih 1.000, motokultivatora za povratnike u Srebrenicu. *Problem neriješenog dvojnog državljanstva i dalje je veliki teret za brojne građane BiH. *Povratak i obnova u Mrkonjić Gradu – obnovljene kuće dobilo 13 povratnika.

Vijesti

Dovršenje procesa povratka izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, realizacija povrata imovine i stanarskih prava, dovršenje procesa rekonstrukcije stambenih jedinica za potrebe povratka, te osiguravanje uslova za održivi povratak i proces reintegracije - glavni su ciljevi utvrđeni u Nacrtu revidirane Strategije Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa 7, Dejtonskog mirovnog sporazuma - izjavio je pomoćnik ministra za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu politiku, Mario Nenadić.

Kako je saopšteno iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Nenadić je na plenarnom sastanku svih učesnika u izradi Revidirane strategije, koji je ujedno i početak javne rasprave o ovom dokumentu, izjavio da bi na transparentan, efikasan i ekonomičan način bili postignuti definisani ciljevi, potrebno je provesti pravne reforme i uskladiti propise, provesti strukturalne i organizacijske reforme, osposobiti i staviti u funkciju jedinstvenu bazu podataka, te stvoriti uslove za održivi povratak.

"Sve relevantne državne i entitetske institucije, te Brčko Distrikt, javna preduzeća, međunarodne organizacije i nevladin sektor, pod vodstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u proteklom su periodu, sa znatno većim sredstvima iz državnog budžeta u ovoj godini, radili na analizi stanja i predlaganju strateških reformi i ciljeva u deset oblasti", rekao je Nenadić.

Prema njegovim riječima, te oblasti su: rekonstrukcija stambenih jedinica izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, zatvaranje kolektivnih centara, dovršetak povrata imovine i stanarskih prava, elektrifikacija povratničkih naselja, rekonstrukcija infrastrukture, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite raseljenih osoba i povratnika, školstvo, pravo na rad i zapošljavanje, sigurnost i pravo na naknadu štete raseljenim osobama, izbjeglicama i povratnicima.

Javna rasprava o ovom dokumentu obavljena je od 8. do 11. septembra 2008. godine u Banja Luci, Mostaru, Brčkom i Tuzli, nakon čega će prijedlozi iz ove rasprave biti uvršteni u konačni Nacrt revidirane strategije, koji će biti upućen u proceduru usvajanja, kaže se u saopštenju.
* * *
Poslanik u Državnom parlamentu, Jerko Ivanković Lijanović, uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena postojećeg Zakona o isplati stare devizne štednje. Smatrajući da je taj Zakon u suprotnosti sa evropskim konvencijama o ljudskim pravima, ali i Ustavom Bosne i Hercegovine, Lijanović kaže:
"Tražim da se rok isplate sa devet godina skrati na maksimalno pet, da se prekine sa verifikacijom i da se izvrši srovnanje stanja u bankama. Tražim da ljudi dobiju novac u valuti u kojoj su štedjeli, u nekoj stabilnoj valuti, i da im se odmah omogući isplata po 1.500 eura stare devizne štednje, a da ostalo mogu podizati u periodu od pet godina u obrocima, s tim da u međuvremenu mogu koristiti ta sredstva za izmirenje obaveza prema državi."

Predstavnici Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori transportovaće Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu na njegov zahtjev četvrtu grupu od skoro 3.000 pojedinačnih predstavki štediša sa obračunatim kamatama do 31. decembra 2007. godine, koje su obrađene do sada. Dokumentaciju će uručiti predsjednik Upravnog odbora Udruženja, Svetozar Nišić, i pravni zastupnik udruženja pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu, Slobodan Perić, saopšteno je iz ovog udruženja. Nišić je pozvao novinare da dođu u sjedište Udruženja i proprate utovar od 300 kilograma dokumentacije, kako bi građani bili upućeni i informisani o daljim aktivnostima udruženja, koje, kako kaže Nišić, vrijedno radi na ispravljanju velike nepravde.
* * *
U Prijedoru je održan okrugli sto pod nazivom "Da li je Prijedor pozitivan primjer u Bosni i Hercegovini u izgradnji razumijevanja i povjerenja". Skup su organizovali Forum građana Tuzle i Udruženje građana Don iz Prijedora.

Predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić, ocijenio je da je Prijedor po najvećem broju povratka predratnog stanovništva, obnovi devastiranih stambenih i vjerskih objekata, specifičan grad. Dodao je da ta opština i dalje treba da ide svojim pozitivnim tokom, ali je naglasio da se ubuduće nosioci lokalne vlasti trebaju više baviti pojedincem, njegovom sigurnošću i perspektivom.

Učesnici okruglog stola istakli su da je visoka stopa nezaposlenosti jedan od najvećih problema sa kojim se prijedorska opština susreće. Naglasili su da se ubuduće treba znatno više i brže raditi na stvaranju povoljnog ekonomskog ambijenta, kojim će se privući domaći i inostrani investitori, bez kojih je nemoguće riješiti ovaj socijalni problem.

Predsjednica Udruženja Don, Murisa Marić, izjavila je da su dosadašnji slični skupovi dali značajne rezultate jer su doprinijeli uspostavljanju kontakata među građanima različite nacionalnosti, koji su u otvorenom razgovoru razmjenjivali mišljenja i iznosili probleme sa kojima se susreću, te nudili prijedloge za njihovo prevazilaženje.
* * *
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Omer Branković, uručio je Udruženju građana povratnika u Banjaluku solarnu sušaru domaće proizvodnje, vrijednosti oko 11.000 KM, sa ciljem da se sušenjem voća, povrća i ljekovitog bilja povratnicima omogući izdržavanje vlastitim radom. Uručujući sušaru u banjalučkom naselju Novoselija, Branković je naveo da će ove godine, u sklopu Programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica, biti isporučeno ukupno 20 sušara za povratnike Bošnjake i Hrvate u Republiku Srpsku, te interno raseljena lica na području opština Srebrenica i Bratunac. Branković je rekao da je na nivou Bosne i Hercegovine za povratničko-izbjegličku populaciju ove godine obezbijeđeno 38,8 miliona KM, od čega se pet miliona KM odnosi na održivi povratak, kao i da je u Republici Srpskoj za održivi povratak izdvojeno 1,5 miliona KM.

Programom rada Ministarstva predviđeno je učešće u obnovi kulturnih objekata, pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji, rekonstrukciji infrastrukture, kao i pomoć malim i srednjim preduzećima koja bi zapošljavala povratnike na području Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja povratnika u Banjaluku, Kemal Gunić, je naglasio da u Udruženju već raspolažu s jednom sušarom koja može da radi samo u zatvorenoj prostoriji, dok je danas uručena mobilna sušara na solarnu energiju znatno pogodnija jer se može koristiti na terenu gdje nema struje. Članovi Udruženja, prema Gunićevim riječima, nisu zadovoljni povratkom jer oni koji se vraćaju, nemaju mogućnost zapošljavanja, pa se u naselju Novoselija oko 200 ljudi bavi gajenjem voća i povrća. Prema Gunićevim riječima, u inostranstvu se još nalazi više od 35.000 Bošnjaka iz Banjaluke.

Vladimir Spasojević, direktor i suvlasnik firme "SMV" iz Ugljevika, koja proizvodi solarne sušare, naglasio je da njegova firma otkupljuje osušene proizvode, te da "HASAP" certifikat koji sušare posjeduju, omogućava izvoz ovih proizvoda u sve zemlje svijeta.
Vlada Pakistana donirala poljoprivredne mašine
U krugu preduzeća ITC Zenica, 4. septembra priređena je primopredaja dijela donacije Vlade Islamske Republike Pakistan, namijenjena povratnicima u Srebrenicu i okolna mjesta. Radi se o 300, od ukupno 1.000, motokultivatora za porodice žrtava u Srebrenici, pri čemu se donacija realizuje putem Udruženja majki enklave Srebrenica i Žepa. Od maja je, zaključno sa posljednjom isporukom, izvršena primopredaja blizu 600 moto-kultivatora. Posljednjoj je prisustvovao i ambasador Pakistana u Bosni i Hercegovini, Jauhar Usalem:
"Ovaj mali dar naroda Pakistana simbolizira lijepo prijateljstvo koje postoji između naroda Pakistana i naroda Bosne i Hercegovine."
Donacije poput pakistanske nisu tek povremene akcije pomoći Srebreničanima, ističe federalni premijer Nedžad Branković:
Povratnici u naselje Slatina, u blizini Srebrenice
"Vladin odnos prema potrebama Srebrenice je kontinuiran, dobiva nove oblike i svake godine je sve značajniji. Ovakvi projekti prijateljskih država su supstitucija našim programima. Imamo namjeru da u narednom periodu jačamo funkcije Ministarstva za izbjegla i raseljena lica koja će pomagati ekonomskom i održivom povratku. Zato ćemo morati profilirati novi sektor u Ministarstvu jer se problemi koje imaju povratnici sve više vežu za posao, za upošljavanje, za ekonomsku egzistenciju. Zbog toga ćemo profilirati novu funkciju u Ministarstvu i ovakvi projekti prijatelja su značajna osnova."
Povratnici u srebrenički kraj godinama se susreću sa problemom kako osigurati zaposlenje, što je temelj za održivi povratak. Jedan od načina je i bavljenje poljoprivredom, kojoj su se posljednjih godina mnogi posvetili. Iz te perspektive, donacija u poljoprivrednim mašinama u veliko je značajna, napominje Zumra Šehomerović, predstavnica Udruženja majki enklave Srebrenica i Žepa:
"To će nam dosta pomoći jer je to ipak velika donacija. Veliki broj od 1.000 moto-kultivatora, koji će podmiriti 1.000 porodica, će dobro doći svakom povratniku. To je vrijedna mašina koja može raditi više operacija. Svima, koji imaju svoja imanja, će dobro doći da lakše obrađuju, da lakše dođu do zarade, da bi lakše preživjeli i ostali da žive gdje su se vratili."
Kako je najavljeno, uskoro slijedi uručenje preostalih oko 400 moto-kultivatora putem zeničkog preduzeća ITC, koje je ranije tenderom odabrano kao isporučilac.
Problem dvojnog državljanstva
Bosna i Hercegovina ima zaključen Sporazum o dvojnim državljanstvima sa Srbijom, Švedskom i Hrvatskom. U Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine kažu da se trenutno prati područje legislative u Crnoj Gori i očekuju skoro zaključivanje Sporazuma i sa tom državom.
Pomoćnik ministra civilnih poslova, Miodrag Pandurević:
"Crna Gora je usvojila legislativu po kojoj postoji mogućnost zaključivanja bilateralnog ugovora, ali je sasvim logično da slijedi tok razgovora i ugovaranja sa Srbijom, gdje je problem dvojnog državljanstva daleko izraženiji. I to će na izvjestan način utirati put kako riješiti taj problem. U odnosu na Srbiju, mi imamo liberalizovane uslove za sticanje državljanstva. Po tom ugovoru potrebne su tri godine boravka, odnosno godinu dana boravka, ukoliko se radi o građaninu koji je zaključio brak s državljaninom Bosne i Hercegovine. To suštinski funkcioniše."

Haris Silajdžić
Na ratifikaciju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom, sadašnji predsjedavajući državnog Predsjedništva, Haris Silajdžić, stavio je veto. Zbog toga primjena tog Sporazum još nije počela. Miodrag Pandurević:
"Za striktnu primjenu ugovora o dvojnom državljanstvu je neophodno da se ispune svi predviđeni uslovi tim ugovorom, dakle između ostalog da je potpisana odluka o ratifikaciji. U tehničkom smislu on se još ne primjenjuje dok se to ne desi."
Aleksandra Mekešoska 13 godina živi u Sarajevu. Zbog posla je iz Hrvatske došla u Bosnu 1994. godine. Zbog neprimjene ugovora između dvije države, te političkih prepucavanja i nadmudrivanja, Aleksandra ne može dobiti bosansko-hercegovačko državljanstvo ukoliko se ne odrekne hrvatskog:
"Onda sam se prijavljivala, boravak godišnje, svake godine produživala boravak. Ja imam CIPS-ovu ličnu kartu za strance. Nisam mogla dobiti državljanstvo zato što još nije potpisan taj Sporazum, a da bih dobila bosansko-hercegovačko državljanstvo, morala bi se odreći hrvatskog. Tako su mi rekli u policijskoj stanici na Marindvoru. Ubrzo ću se i udati ovdje, ali i da se udam, meni to ništa ne znači radi državljanstva jer ja sam to već svojim godinama ovdje zaslužila."
Stavljanje veta na ratifikaciju Ugovora o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom, Haris Silajdžić je obrazložio pozivajući se na član 17, Zakona o državljanstvu. Taj član predviđa da građani Bosne i Hercegovine, koji žive van njenih granica, ukoliko uzmu državljanstvo druge države, gube bosanskohercegovačko.
Član Predsjedništva, Željko Komšić, više puta rekao je da ovaj član Zakona nema veze s ugovorima o dvojnom državljanstvu:
"I gospodin Silajdžić Ugovor o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom stavlja u kontekst tog člana 17. Moje je mišljenje da to zapravo nema nikakve veze. Član 17 se može izmijeniti u redovnoj zakonskoj proceduri, a Ugovor o dvojnom državljanstvu nije smetnja tome da se taj član izmijeni. Dakle, ovo su dva paralelna procesa. Mi možemo ratifikovati Ugovor o dvojnom državljanstvu, pogotovo sa susjedom, a član 17, Zakona o državljanstvu može da se mijenja u redovnoj parlamentarnoj proceduri."
Remzija Kadrić, iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu, tvrdi da je osnovni problem činjenica da Zakon o državljanstvu nije izmijenjen. Parlamentarna komisija zadužena za ta pitanja još uvijek se nije usaglasila oko izmjena spornog člana 17, Zakona o državljanstvu:
"Mi smo već godinama na tom putu, nešto radimo, i jedna izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu, kad je u pitanju taj sporni član 17, već stoji na neki način kao zaleđen, stoji na Komisiji za ljudska prava i izbjeglice. Na toj komisiji nismo mogli da postignemo dogovor oko toga Zakona jer ako nemamo dogovor, putem entitetskog glasanja te stvari ne mogu da se završe."
Bivši ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine, Mladen Ivanić, navodi da se ugovori o dvojnom državljanstvu uglavnom odnose na lokalne prilike na Balkanu:
"Uglavnom se odnose na Srbiju i Hrvatsku. Ja lično mislim da je to korisno. Mislim da ništa u Bosni i Hercegovini ne treba zabranjivati, pa tako ni ove ugovore o dvojnom državljanstvu. Mislim da je velika šteta što ugovor sa Hrvatskom nije ratifikovan i lično mislim da ga je trebalo ratifikovati."
Povratak i obnova u opštinama Mrkonjić Grad i Olovo
Opština Mrkonjić Grad zbrinula je još 13 porodica. Riječ je o osobama čije su kuće izgorjele u proteklom ratu. Načelnik Opštine Mrkonjić Grad, Zoran Telgetija:

"U ovo projektu ne govorimo samo o ljudima iz reda srpskog naroda. U ovom projektu se nalaze i pripadnici bošnjačkog naroda koji su u tom dijelu obuhvaćeni sa devet kuća. Za kuće koje trebaju da pripadnu Bošnjacima još uvijek se radi projektna dokumentacija."
Korisnici ovog projekta zadovoljni su što su riješili pitanje krova nad glavom. Uskoro se očekuju i useljenja u izgrađene kuće:
"Zadovoljna sam i još samo hoću da mi se put dovrši jer sam nepokretna i bez puta ne mogu živjeti."
"Zadovoljna sam sa gradnjom. Ima tu nekih anomalija. Te anomalije sam iznijela na tehničkoj kontroli."
Po sistemu kjluč u ruke porodice su krov nad glavom dobile zahvaljujući zajedničkom projektu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Fondu za povratak. Opština Mrkonjić Grad obezbijedila je infrastrukturu. Sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Drago Kovač:
"Nadam se da ćemo i u sljedećoj godini također obezbijediti značajnija sredstva za obnovu kuća. Napravili smo projekciju u budžetu za iduću godinu oko 96 miliona KM. Ne vidim ni jednog razloga da to ne ostvarimo. Nadam se da će oni koji čekaju imati prilike da svoj problem riješe u narednoj godini-dvije dana."
Na području opštine Mrkonjić Grad ima još korisnika koji čekaju da im kuće budu obnovljene. Ako bude sve išlo dosadašnjim tempom, opština Mrkonjić Grad mogla bi među prvima da završi proces izgradnje kuća onima koji su u ratu ostali bez krova nad glavom.
* * *
Povratak u zaseok Bare, u olovskoj mjesnoj zajednici Dugandžići, započeo je 1997. godine. Do danas je u ovom naselju, od 48 prijeratnih, izgrađeno tridesetak kuća. Prema riječima Bajre Alispahića, člana savjeta Mjesne zajednice, povratak koji je ostvaren gotovo u sto-postotnom obimu, danas je opterećen brojnim problemima:
"Vratilo se 99 posto stanovništva. Da bi zadržali ovo naroda što se vratilo, treba obnovit dosta toga, ali mi bi bili zadovoljni sa obnovom puta koji je loš. Imamo 2.300 metara puta, a treba nam i jedan most. Imamo nešto vode, ali je higijenski neispravna, imamo izvore, ali ne možemo sami da dovedemo vodu. Pokušat ćemo nešto sami da uradimo, ali nam svakako treba pomoć."
Pomenuti lokalni put u dužini od dva kilometra povezuje ovo naselje sa putem Olovo-Sokolac kojim, uprkos njegovom regionalnom karakteru, trenutno ne saobraća niti jedan autobus.
Ekrem Alispahić:
"Nema autobusne linije, osim kada djeca idu u školu, a mi se patimo sa prevozom."
Radost povratka u zaseok Bare zasjenili su problemi u održivom povratku. Odlazak mladih, najozbiljniji je problem.
Tahir Alispahić:
"Zapošljavanje je veliki problem. Mladost nas napušta, ide odavde. Ostaju samo stariji."
"Moj sin ode u Sarajevo. Ovdje nema posla."
Nekada se ovdje živjelo od poljoprivrede, stočarstva posebno, no povratak nije pratila pomoć ni u ovom segmentu:
"Kao stočarski kraj možemo se baviti i stočarstvom i voćarstvom, a kada bi nam neko pomogao, mogli bi preživjeti."
Svjesni da slične probleme imaju i brojni drugi povratnici, stanovnici naselja Bare, između brojnih potreba, podcrtavaju da je put najveći prioritet:
"Radi se o lokalnom putu u dužini 2.300 metara. Treba nam i most do zaseoka Bare. Ljudi se pate jer po svakoj kiši ne mogu kući, a ne može proći ni autobus, koji vozi samo kada djeca idu u školu."

Saradnja: (Šerif BABIĆ, Marija ARNAUTOVIĆ, Slavica PIJETLOVIĆ i Kadir PLEĆAN)
XS
SM
MD
LG