Hrvati sve dublje upadaju u minuse, zaduženja na karticama dosegla su šest milijardi kuna ili 850 milijuna eura, a mediji su izračunali da svaka hrvatska obitelj u prosjeku ima 13.500 eura kredita. Zašto?
"Imaju velike želje, a nemaju mogućnosti."
Drugačije mišljenje:
"Mi smo generacija koja je odrasla na dobrom temelju. Naši roditelji su u to vrijeme dosta dobro živjeli za te prilike i imali su novaca. I mi smo, a onda je došao rat. Poslije toga nismo izgubili te navike da se malo pritegnemo."
I najrasprostranjeniji odgovor hrvatskih građana:
"Zato jer je hrana užasno skupa. Imam četveročlanu obitelj, s tim da je suprug na terenu, i dva sina Potrošim dnevno 150 kuna minimalno za hranu, ako kupim najosnovnije. Kruh ne možete kupiti ispod osam kuna, a šta je kila kruha za tri osobe. Nigdje ne možete uštedjeti, osim na hrani, a ionako štedimo na hrani maksimalno."
Ekonomski stručnjak, Damir Novotny:
"Bili smo gladni potrošnje nakon desetak ili više ratnih godina. Građani Republike Hrvatske su se odlučili trošiti više nego što su mogli zaraditi. To je posljedica stečenih navika još prije tranzicije, ali i ne samo navika, nego se Hrvatska prenaglo otvorila u smislu potrošnje i dostupnosti kredita. Naš bankarski sektor je izrazito razvijen i građanima nudi kredite za potrošnju, za stambenu izgradnju, više nego što je to možda slučaj u nekim drugim tranzicijskim zemljama. Činjenica je da naši građani vraćaju te kredite i da sada banke nisu suočene sa velikim rizicima."
Banke nisu, ali sami građani jesu:
"Ove godine se ponovo susrećemo sa jednim fenomenom, a to je fenomen inflacije, kojeg smo pomalo zaboravili i koji bitno dotiče kućne budžete. U utakmici sa inflacijom još nitko nije dobio, barem ne građani, i uvijek su troškovi veći nego što su naša primanja. Tako da su kućni budžeti ove godine pod pritiskom skoro deset-postotne inflacije, pogotovo u glavnim robama kućne potrošnje."
Sindikati upozoravaju da su ljudi već počeli štedjeti, prvenstveno na hrani. No, hrvatski fenomen kupovanja automobila, unatoč svemu i dalje je prisutan.
Doktor Mladen Vedriš:
"Ukoliko pogledate trendove u istom vremenu, nije bilo povećanog zaduživanja po osnovi ulaganja u stanove i kuće, nego je to prvenstveno vezano uz redovno življenje. Hrvatski fenomen ostaje sve vrijeme. Vidite da bez obzira na krizu i porast cijena goriva, prodaja automobila ne jenjava. To je i pitanje sociologije, događanja, konzumerizma. Sa područja ekonomije, grabimo duboko u područje sociologije."
Ekonomski analitičar Novotny ne vjeruje u neke crne prognoze masovnijih osobnih bankrota:
"Ne vjerujem da će doći do bankrota jer to bankarski sustav neće dozvoliti. Zato će se dogoditi nešto drugo - refinancirati će se ti krediti. Oni će se pretvoriti u dugoročne kredite i generacijama i generacijama mi ćemo prenositi to kreditno zaduženje. Možemo očekivati nastavak te agonije jer jednostavno mi nismo skloni takvim naglim zaokretima i odricanju od osobne potrošnje."
