Dostupni linkovi

Spremne izmjene Zakona o radiodifuznim javnim servisima


Nakon šestogodišnje neuspješne primjene Zakon o radiodifuznim javnim servisima pretrpjeće izmjene u dijelovima gdje su uočene najveće slabosti, načinu upravljanja, osiguravanje nezavisnosti i finansiranju. Ministarstvo kulture je pripremilo izmjene i dopune koje po pojedinim ocjenama eksperata ne nude mnogo bolja rješenja.

Ministar kulture, sporta i medija Branislav Mićunović saopštio je da je nakon višegodišnje prektične provjere funkcionisanja Javnog servisa uočeno što treba mijenjati u zakonskoj regulativi zbog čega su pripremili izmjene u sljedećim oblastima:
"Prvenstveno se odnose na proceduru izbora članova savjeta nacionalnog Javnog servisa, zatim, organi upravljanja ove medijske kuće, kao i način finansiranja naplate sredstava po osnovu pretplate i takse. Smatramo da naznačena pitanje treba cjelovito urediti i obezbijesiti njihovu cjelovitu primjenu".
Ponuđena poboljšanja, međutim, nijesu najuvjerljivija za eksperta Savjeta Evrope Sandru Bašić Hrvatin koje, međutim, kaže da sama zakonska rješenja i nijesu uvijek presudna ukoliko ne postoji politička volja ili koncenzus da se Javni servis Radio Televizije Crne Gore oslobodi uticaja politike i stavi zaista u funkciju građana:
"Zakon sam po sebi ne može osigurati da Javni servis djeluje stvarno kao javni servis, ako ne postoji politička želja u državi da se Javni servis regulira tako da djeluje u interesu svih državljana i državljanki. Zakon je samo jedan od mehanizama koji pomaže gdje su dani neki temelji na osnovu kojih Javni servis može djelovati. Najvažnija stvar koju Javni servis treba je, nekakav politički koncenzus u društvu da sve promjene koje se rade se rade u interesu državljana na jednoj strani i u interesu servisa".
Primjedbe na nova zakonska rješenja dali su i predstavnici civilnog sektora. Goran Đurović iz Centra za razvoj nevladinih organizacija:
"Čak mislim da je ovo korak unazad u odnosu na ono što je rješenje aktuelnog zakona u dijelu koji se tiče izbora, imenovanja članova, odnosno članica Savjeta Radio Televizije Crne Gore. Ponuđena rješenja daju punu obavezu i mogućnost Skupštine Crne Gore, odnosno vladajućoj većini da bira članove Savjeta što automatski znači punu kontrolu od strane vladajuće većine".
Kada je riječ o funkcionisanju Savjeta Radio Televizije Crne Gore u zvaničnoj analizi Savjeta Evrope dostavljenoj Ministarstvu kulture se sugariše da svaki mogući politički uticaj treba da se izbjegne, te da bi zbog toga bilo uputno da se ovlašćenim predlagačima iz civilnog sektora prepusti izbor koga oni žele da imenuju i Savjete Radio Televizije. Moguće uz posredovanje ili formalnu potvrdu nezavisnog radiodifuznog organa. Sa druge strane i predloženi novi model finansiranja ocijenjen je kao previše disperzibilan. Centar za razvoj nevladinih organizacija pak ponudio je sasvim novi model rješenja naplate. Goran Đurović:
"Ono što je ponudio Centar za razvoj nevladinih organizacija je da se kao obveznici plaćanja radiodifuzne takse pojave fizička lica i to svi zapošljeni u Crnoj Gori koji bi plaćali uz platu i određen procenat od bruto ličnog dohotka za radiodifuznu taksu, pri čemu poslodavac treba izmiriti tu obavezu svakog prvog u mjesecu, kada se Poreskoj upravi predaju zahtjevi, odnosno dokumentacija za isplatu plata. Takođe, mi predlažemo i obavezu plaćanja radiodifuzne takse za ona lica koja su na Birou rada, odnosno nezapošljena, a u njihovo ime bi tu obavezu servisirala Vlada, odnosno išla bi iz budžeta".
Ekspert Savjeta Evrope Sandra Bašić Hrvatin na kraju je ukazala da se zakonom nije zaštitila nezavisnost novinara u Javnom servisu i predložila:
"To znači da zaposleni moraju biti zaštićeni preko klauzula savjesti, znači da novinar koji profesionalno obavlja svoj posao u skladu sa profesionalnim standardom, kodeksom i zakonom ne može biti smijenjena, suspendirana i tako dalje i to je isto jedan od načina kako se zastrašuje zaposleni i sigurnost i nezavisnost Javnog servisa ne znači samo osigurati nezavisnost institucija i njegovih programa, nego prije svega nezavisnost onih koji stvaraju taj program".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG