Dostupni linkovi

Privremeno konzerviranje i saniranje bivšeg Titova broda „Galeb“, koji je proglašen kulturnim dobrom, počelo je u ponedjeljak u riječkom brodogradilištu „Viktor Lenac“. Negdašnji Titov „Galeb“ već je osam godina vezan i izložen propadanju, a 2006. godine ga je Ministarstvo kulture proglasilo kulturnim dobrom, a za skrbnika je imenovala grad Rijeku.

Tijekom ovog tjedna brod se čisti i zaštićuje od oborina. Na površini od oko 1.100 četvornih metara postavit će se plastična folija, mrežice i smjesa betona i poliuretanskih vlakana. Za sada će riječka gradska uprava u sanaciju Galeb-a uložiti pola milijuna kuna, kaže nam riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel:

„Ovih 500.000 kuna je ulaganje u zaštitu od daljneg propadanja, obzirom da se pojavio prodor vode u sam brod i bilo je potrebno intervenirati kako ne bi došlo do daljnih, još većih oštećenja unutar broda.“

Ministarstvo kulture je prošle godine ustvrdilo da je brod u vrlo lošem stanju i da može potonuti, pa je upozorilo vlasnika Galeba, američkog brodovlasnika Johna Paula Papanicolaua, koji je „Galeb“ kupio od Srbije i Crne Gore, da spriječi njegovo propadanje. S njim se vodi sudski spor, kaže Veljko Obersnel:

„Krajnja sudbina broda je još uvijek nepoznata jer se vodi sudski spor oko odluke Ministarstva o zaštiti od strane vlasnika. Ovisno o završetku tog upravnog spora znat će se hoće li se brod prodati na licitaciji ili neće. Mi smo kao grad, u svakom slučaju, zainteresirani da brod kupimo, ukoliko do toga dođe i ukoliko to ne bude neka previsoka cijena. Nakon toga bi se brod uredio u smislu jednog muzeja.“


Grad Rijeka je spreman obnoviti Galeba i za to, misli gradonačelnik Obersnel, neće trebati iznimno velika sredstva:

„Brod nije devastiran, već je u dosta dobrom stanju, osim što ružno izgleda jer vanjska oplata nije već dugi niz godina prefarbana. Došlo je i do prodora vode, ali u samoj unutrašnjosti broda nema nekih značajnijih oštećenja i ona oprema koja je u brodu postojala, postoji i danas. Ne mislim da bi to bila neka pretjerano velika sredstva koja bi trebalo uložiti u uređenje broda. Većina autentičnih predmeta, namještaja i svega ostalog, je i dalje na brodu.“


Procjenjuje se da će za uređenje Galeba trebati desetak milijuna dolara. On je sada procijenjen na 276.000 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda utvrđen je iznos od 150.000 dolara. Ukoliko ga, kao staro željezo, kupi grad, brod - muzej bi bio privezan u riječkoj luci i svjedočio bi o dijelu hrvatske i jugoslavenske povijesti, kaže Primorsko - riječki župan, Zlatko Komadina:

„Na tom brodu je pisana povijest pokreta Nesvrstanih. Na tom brodu je puno povijesti i taj broj je vezan za Rijeku. Taj brod je izvučen u drugom svjetskom ratu upravo sa područja iza riječke luke. Logično je da on danas bude izložen u Rijeci, da bude u funkciji turističke ponude, ali i da pokaže da se ne sramimo svoje bliže povijesti.“


U muzeju će se sačuvati uspomena na taj brod na kojem je nekadašnji jugoslavenski predsjednik, Josip Broz Tito, krstario morima trećeg svijeta gradeći pokret Nesvrstanih i na kojem je primao svjetske državnike poput Winstona Churchilla, Nikite Hrussccova, Mahatme Gandhija, Gamala Abdela Nasera, ali i osobe iz svijeta šou-biznisa i filma poput Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sofia Loren.

„Na krmnom dijelu brodu postoje pločice koje su pokazatelji u kojim je sve zemljama bio bivši predsjednik Jugoslavije, Tito, s kojim je sve državnicima razgovarao na tom brodu“, kaže posljednji prijeratni kapetan Galeba, Dragan Miro Jurić.


Dok spomenici iz Titova vremena u Hrvatskoj završavaju u starom željezu, dotle će se Galeb - za nadati se je - iz starog željeza prometnuti u spomenik. Za sada je tek kapetan Jurić, sa svojim prijateljima iz klape „Berekini“ iz Gradca, iz zaborava izvukao njegovu himnu, djelo Đele Jusića i Momčila Popadića:

„...Plovi, plovi, naš najdraži brode

plovi, plovi, Galebe slobode...“

XS
SM
MD
LG