Dostupni linkovi

Analiza Centralne banke Crne Gore, koja je uporedila cijene prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji pokazala je da je crnogorska hrana najskuplja. U toj analizi koju objavljuju današnje "Vijesti" navodi se da bi uzroci mogli biti monopolsko i oligopolsko ponašanje tržišta. Pojedini analitičari se s tim slažu, uz opasku da je tome umnogome doprinijelo potpisivanje CEFTA sporazuma.

Za reformski blok Saveza sindikata analiza Centralne banke nije nikakvo iznenađenje. Na povećanje cijena i pad standarda oni su i ranije ukazivali u njihovom istraživanju na koje su se svi oglušili, kaže Srđa Keković, generalni sekretar:

"Ovo samo potvrđuje činjenično stanje i nama je žao što od septembra prošle godine umjesto da se vodi jedan transparentan socijalni dijalog o povećanju najniže cijene rada, mi smo kao reformsko krilo od strane Vlade isključeni, a Vlada je kao pregovarača ekskluzivno uzela drugo krilo Saveza sindikata Crne Gore."

U Centru za zaštitu potrošača gdje, kako kažu, ne vjeruju podacima da je prosječna plata u Crnoj Gori 420 eura, takođe nijesu iznenađeni rezultatima istraživanja. Međutim, Olga Nikčević kaže da samo sa žaljenjem može da konstatuje sljedeće:

"Jedna velika većina ljudi jedva živi, a vidite li vi koje su cijene. Znači, to prolazi jer ima dovoljno ljudi koji to kupuju, dovoljno potrošača koji to kupuju i znači da ono što je ponuđeno može da se proda po cijeni po kojoj se prodaje."


U Crnoj Gori skuplje za 9 posto

Kako su "Vijesti" objavile, poređenje cijena proizvoda na zelenim pijacama u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji pokazuje da je crnogorska hrana najskuplja, te da se kućni budžet i standard građana sve više tope u odnosu na susjede. Najnovija anketa Centralne banke kroz tri velika hipermarketa u Podgorici, "Maxiju", "Voliju" i "Mexu" i u Beogradu: "Maxiju", "Merkatoru" i "Tušu" pokazala je takođe da je potrošačka korpa hrane i pića od 25 proizvoda skuplja čak za 30 odsto. U odnosu na Hrvatsku gdje je prosječna plata 723 eura, potrošačka korpa u Crnoj Gori skuplja je za 9 odsto. Kako pišu "Vijesti", monetarne vlasti su navele na zaključak da na domaćem tržištu nefunkcioniše konkurencija već oligopolsko ponašanje u trgovini. S obzirom na to da postojanje Sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, utiče da se većina proizvoda uvozi bez carine i da su transportni troškovi relativno mali jasno je da konkurencija ne funkcioniše na najboji način što još više podgrijava sumnju da na domaćem tržištu postoje neki monopoli kod trgovina na veliko i ekskluzivnih uvoznika.

Pojašnjenje ovoga nijesmo mogli dobiti u Centralnoj banci, gdje nam je rečeno da je dogovor da se analiza samo objavi, ali ne i da se komantariše. Sa druge strane, za komentar smo zamolili direktora jednog od najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori "Volija" Dragana Bokana, koji tvrdi da zaključci nijesu tačni i da monopola nema:

"Adresa za poskupljenje voća i povrća u Crnoj Gori nije "Voli", a kada kažemo da plaćamo najskuplju prehranu robu na Balkanu moram da konstatujem i da ponovim da imamo i najmanje marže na zapadnom Balkanu. Da ovako konkretno odgovorim, ja sam pozivao Centralnu banku da možemo da napravi i posjeti našu firmu i izanaliziramo naše marže. Tako da smatram da monopol u Crnoj Gori niti je bio, niti postoji."


Ekonomski sistem se mora zatvarati

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, pak, kaže da ne iznenađuju podaci Centralne banke i da je monopolsko i oligopolsko ponašanje bilo za očekivati u malom tržišnom sistemu kakav je Crna Gora koja, po njegovom sudu, nije mogla da izdrži ponuđeni koncept potpune otvorenosti tržišta:

"Zbog toga što je Crna Gora mali sistem država upravo mora da bude izuzetno oprezna i potpisujući sporazum CEFTA vjerovatno je država imala dobre namjere, međutim, kao što sve države nijesu bile spremne za takvu utakmicu zato što se radi uglavnom o ekonomijama slabije ekonomske snage, onda je sasvim logično da su u toj igri mnogi počeli da varaju, a kada svi varaju onda najveću štetu trpe oni koji su najslabiji, u ovom slučaju to je Crna Gora."

RSE: Što bi po Vama trebalo činiti, koje bi mjere država trebala da preduzme?

Drecun: Prva konkretna mjera je donijeti strategiju u kojoj će se reći da ekonomija Crna Gore, odnosno ekonomski sistem mora da se zatvara. To znači da treba da imamo više svojih proizvoda, a ne nikako da zatvorimo granice i da ubijamo konkurenciju, ali u svakom slučaju država mora da pospješi poljoprivrednu proizvodnju. Crna Gora mora da radi na zatvaranju energetskog bilansa i na zatvaranju poljoprivrednog bilansa, odnosno bilansa hrane. Kada zatvori ta dva bilansa onda možemo pričati o nekoj integraciji.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG