Dostupni linkovi

Hrvatsko je pravosuđe još jedanput palo na ispitu, a najnovije odugovlačenje sudskog procesa protiv Branimira Glavaša, optuženog za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991. i 1992. godine, uz već prethodne proceduralne smicalice i nedopustive pritiske i prijetnje svjedocima, faktički predstavlja opstrukciju pravde.

Ovako upozoravaju nevladine udruge za ljudska prava u Hrvatskoj i osuđuju jučerašnju odluku suda u Zagrebu kojom se cijeli dokazni postupak protiv Branimira Glavaša i ostalih optuženih za ratne zločine, iz formalnih razloga, vraća na početak.

Kazneni postupak protiv Branimira Glavaša i još šestorice optuženih za ratni zločin nad srpskim civilima početkom rata u Osijeku, poznat pod medijskim nazivom 'selotejp i garaža' počeo je na zagrebačkom Županijskom sudu prije godinu dana. Do sada je održano preko 50 ročišta i saslušano 49 svjedoka. No, cijeli dokazni postupak vraća se na početak jer sudac Željko Horvatović, zbog raznoraznih proceduralnih propusta i peripetija s odvjetnicima, nije uspio u zakonom predviđena 2 mjeseca održati niti jedno ročište. Posljednja, kako stručnjaci kažu 'groteskna stvar' dogodila se jučer, zbog otkazivanja odvjetnice po službenoj dužnosti drugooptuženog Ivice Krnjaka jer je za sudski spis od 8000 stranica dobila svega jedan dan vremena za pripremu. Suđenje je odgođeno na neodređeno vrijeme, a nevladine udruge izražavaju zabrinutost zbog mogućeg ishoda. Voditeljica Documente Vesna Teršelić:

«Smatramo da vraćanje cijelog dokaznog postupka na početak, gotovo godinu dana suđenja, faktički predstavlja opstrukciju pravde i kao dodatni efekt će imati smanjenje povjerenja u pravosudne i institucije pravne države. Produžavanje procesa je svakako dodatno opterećenje za svjedoke, uz već prethodne nedopustive pritiske i prijetnje svjedocima na koje smo više puta upozoravali, a čemu se pravna država nije učinkovito suprotstavila.»

Građanski odbor za ljudska prava, Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću, te osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava upozoravaju da će svjedoci ponovo morati prolaziti traumatska iskustva jer im se i u tijeku dosadašnjeg postupka prijetilo, kao Rajku Beriću iz Beograda koji je zbog toga i odbio doći u Hrvatsku svjedočiti.

Ako se ide ka tome da se sve to skupa na kraju zaboravi i da se cijeli proces razvodni, a ljudi koji su optuženi za teške ratne zločine i ubojstva prođu nekažnjeno, to znači da pravna država u principu ne funkcionira.


Optuženi Glavaš i njegov odvjetnik tvrde da im vraćanje dokaznog postupka na početak ne odgovara. Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić podsjeća da su takve taktike obrane već viđene i sasvim zakonske, formalno je sve u redu i ne radi se ništa nedozvoljeno, ali ostaje gorak okus u ustima o nefunkcioniranju pravne države kao u slučaju ubojstva zagrebačke obitelji Zec. Zoran Pusić:

«Ako se može dogoditi da iz formalnih razloga ubojice dvanaestogodišnje djevojčice budu oslobođeni, to znači da u sistemu nešto duboko ne valja. Slična stvar je i u ovom slučaju. Ako se dogodi da se stvar razvlači u beskonačnost, ako se ide ka tome da se sve to skupa na kraju zaboravi i da se cijeli proces razvodni, a ljudi koji su optuženi za teške ratne zločine i ubojstva prođu nekažnjeno, ma koliko god sva formalna opravdanja bila regularna, to znači da pravna država u principu ne funkcionira.»

Predstavnici nevladinih udruga suodgovornim drže i Hrvatski sabor, zbog čijeg je spornog članka o zastupničkom imunitetu optuženi Glavaš i pušten iz pritvora da se brani sa slobode.

«Ovo je, vjerojatno, jedinstveni proces u svijetu gdje se prvooptuženi brani sa slobode, a ostali, od drugog do sedmooptuženog, sjede za vrijeme procesa u pritvoru.»

Slično, u izjavi Radiju 101, zaključuje i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr Ivo Banac:


«Ima čitav niz razloga za vjerovati da se ovo ne vodi na jedan ozbiljan način. Suđenje Glavašu, bez ikakve dvojbe, najvažnije je suđenje za ratne zločine u Hrvatskoj i na osnovu ovog procesa nas u svijetu vrednuju - što se tiče ozbiljnosti u suočavanju sa čitavim problemom ratnih zločina - i ne smije se dopustiti da se ovakve stvari događaju.»

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG