Dostupni linkovi

Životni troškovi u Hrvatskoj dosegli su najvišu razinu u posljednjih 10 godina. Ukoliko ne bude značajnijih vanjskih potresa, cijene bi se prema kraju godine ipak trebale stabilizirati, ali uz daljnji pad osobne potrošnje - procjenjuju sindikati i ekonomski analitičari.

Hrvati i ovu jesen dočekuju sa strahom od većih cijena, iako su već dosegle najvišu razinu u posljednjih 10 godina:

"Plaši, plaši. Sve je skupo. Nenormalno. Koliko primam penzije, toliko su komunalije i hrana. Kupim krpicu od Kineza i to nosim."

"Plaćam 2.000 kuna komunalije. Ostane meni i ženi 1.000 kuna. Inače sam 40 godina radio. Po profesiji sam profesor. Šta da vam pričam. Ponižavajuće. Nemam ni 50 kuna dnevno."

"Skupo je, ali se nekako borimo."

Makroekonomske analize predviđaju do kraja godine usporen rast brutto domaćeg proizvoda na oko 3.7 posto.

Analitičari Hypo Alpe Adria banke glavni uzrok vide u slabom rastu osobne potrošnje koju pak, kako kažu, izaziva "otrovna mješavina" strožih uvjeta kreditiranja, inflacije i pada vrijednosti imovine.

S njihovim procjenama slaže se i doktor Željko Lovrinčević iz Zagrebačkog ekonomskog instituta:

"U drugom dijelu godine brutto domaći proizvod Hrvatske kretat će se između 3,5 i 3,8 posto. Primarni razlog tomu je jednim dijelom usporavanje u okružju, a kod nas usporavanje rasta gospodarstva, koji polako, ali sigurno, klizi u recesiju jer se nalazi na rubu recesije sa dolaskom drugog dijela godine. Hrvatsku jednim dijelom spašava njena investicijska potrošnja koja je otrovnog karaktera a to su investicije, jedan dio ulaganja u infrastrukturu, završetak jednog dijela sportskih objekata i djelomice građevinarstvo, koje održava dinamiku rasta. Posebna potrošnja pokazuje znakove posustajanja."

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever:

"Plaće su rasle sporije od rasta cijena. Plaće zaostaju. To se dogodilo u zadnje dvije godine. Rasli su energenti, raslo je voće i povrće. Vidimo to na tome da nije došlo do očekivanih sezonskih sniženja. Rasla je i cijena odjeće, obuće, rasle su cijene komunalija. Mi smo doista u najskupljem razdoblju u odnosu prema prosječnoj plaći i mirovini, nego što smo to imali u zadnjih desetak godina."

Prema izračunu najveće sindikalne središnjice - Saveza samostalnih sindikata - prosječna plaća u Hrvatskoj, koja iznosi oko 700 eura, ne pokriva ni 80 posto životnih troškova. Sindikalni analitičar, Domagoj Ferdebar:

"Najviše se troši na prehranu i na stanovanje. Prehrana u prosječnoj košarici uzima preko 37 posto ukupnih troškova, dok stanovanje čini 27 posto, osim za one obitelji koje su podstanari, pa stanovanje čini preko 41 posto ukupnih troškova u mjesečnoj košarici."

U Hrvatskoj je jučer počela nova školska godina. Iznesen je podatak o pet posto manje upisane djece u prve razrede, čak 132 razreda prvačića manje no lani.

Uzroke sve izraženijoj "bijeloj kugi" mnogi vide i u niskom standardu, budući da mnogi mladi ljudi dugo ostaju podstanari i teško se u takvim uvjetima odlučuju na više djece:

"Nemamo svoj stan. Podstanari smo. Nismo u minusima jer imamo dobre roditelje. Možda bi nas plate pokrile, ali sa velikim odricanjima. Roditelji nam plaćaju stan, tako da naše dvije plaće uspiju zadovoljiti bebu, hranu, nas. Da nema roditelja, bilo bi nam knap. Radim od 18 godine. Sada imam 22 godine. Sa četiri godine radnog staža ne mogu dići kredit. Nije baš čista nula, nije da smo gladni, ali da nema roditelja, možda bi bili."

"Natalitet nam pao. Hrvata neće biti. Da je mogućnosti!?"
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG