“Imajući u vidu da postoji veliki broj građana koji istovremeno ima životne interese i u Srbiji i u Crnoj Gori, mi smatramo da je neophodno zbog toga razgovarati sa Crnom Gorom kako ne bi došli u jednu ultimativnu situaciju – ili jedno ili drugo državljanstvo. Uostalom, to je u skladu sa tendencijama i preporukama Saveta Evrope gde se govori, ne samo o dvojnom državljanstvu, već o višestrukom državljanstvu. Znači, naš predlog će biti na osnovu zakona koji mi imamo, a to je da se definiše najbolji način odnosa između dve države kako bi državljani obe države, a koji žele da imaju dvojno državljanstvo to mogli da ostvare bez većih problema. Naravno, čak i ako se ne postigne takav dogovor sa Crnom Gorom naš Zakon o državljanstvu i dalje ostaje na snazi.”
Stručnjaci ističu da je najbolje usvojiti bilateralne sporazume koji bi građanima na prostoru bivše Jugoslavije omogućili ne samo dvojna već i trojna državljanstva. Milan Petronijević, programski koordinator u nevladinoj organizaciji 484, za RSE kaže:
„Kada je reč o tretiranju dvojnog državljanstva od strane našeg zakona, pogotovu kada je reč o pripadnicima srpskog naroda koji nemaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije, a žele dobiti srpsko državljanstvo, zakon jasno kaže da se i bez otpusta iz drugog državljanstva može dobiti srpsko državljanstvo (član 23. Zakona o državljanstvu Republike Srbije). Ali, nama su dobro poznati ti problemi koji su postojali u odnosima između Srbije i Crne Gore, pogotovo o mogućnosti realizovanja izbornih prava za one koji su imali crnogorsko državljanstvo, ali ne i prebivalište na teritoriji Crne Gore. Vrlo je važno da sve zemlje sa prostora bivše Jugoslavije, usled činjenice da je većina građana više od 70 godina provela zajedno, što je za sobom ostavilo neraskidive i rodbinske i svake druge veze kao i različita prebivališta po nekadašnjoj SFRJ, zaista dođu do jednog rešenja koje bi omogućilo dvojno državljanstvo između svih bivših jugoslovenskih republika, možda sa izuzetkom Slovenije koja je sada već članica EU.“
Predstavnici vlasti ističu da je Srbija spremna da sa svim zemljama u regionu, kao što je to već učinila sa Bosnom i Hercegovinom, potpiše bilateralne sporazume o dvojnom državljanstvu. Jelana Trivan, portparolka Demokarske stranke, za RSE kaže, da očekuje će se isti sporazum uskoro potpisati i sa Crnom Gorom:
„I time sve one probleme koje je izazvalo donošenjem Zakona o državljanstvu i u jednoj i u drugoj državi, rešimo i omogućimo lakši život građanima u obe države, koji su nekada živeli u zajedničkoj državi, a sada su, prosto, žrtve onoga što se u međuvremenu dogodilo.“
Ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini, Grujica Spasović, za RSE kaže, da se njegova iskustva u vezi sa dvojnim državljanstvima kreću u dva smera:
„Sa jedne strane, što se tiče nas, dakle Srbije, mi nemamo tu nekih većih problema u realizaciji tog bilateralnog sporazuma sa BiH. Postoji izraženo interesovanje za dvojnim državljanstvom i Srbija je dala mnogim ljudima iz BiH svoje državljanstvo i to ne samo Srbima već i Bošnjacima i Hrvatima. Sa druge strane, ima pokušaja opstrukcije u BiH da se taj sporazum stavi van snage, čak je bilo i zvaničnih zahteva za tim i to prvenstveno zbog unutrašnjih problema oko državljanstva u BiH. Međutim, imajući u vidu da se radi o jednom međunarodnom sporazumu, koji može samo sporazumno može biti raskinut, Srbija smatra da je on na snazi i ponaša se u skladu sa tim.“
Srbija je svojevremeno pokušavala da bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu potpiše i sa Hrvatskom, ali se to do sada nije desilo. Nekadašnji ambasador Srbije u Hrtavskoj, Milan Simurdić, za RSE kaže, da dvojna državljanstva, bez prethodno potpisanih sporazuma, nisu dobra iz nekoliko razloga:
“Prvi aspekt je gde glasaju ti ljudi, drugi aspekt je gde plaćaju porez i treći aspekt je gde služe vojni rok? Mi tu, nažalost, nismo naišli na spremnost za razgovore, ali je činjenica da mi imamo jedan veliki broj ljudi sa dvostrukim pasošima i to se sa ljudske strane može potpuno razumeti jer to donosi ljudima sigurnost, ali generalno to nije dobro zbog tri aspekta koja sam već naveo. Inače, činjenica je da je dvojno državljanstvo psihološki bitno za sve ljude koji su na neki način uskraćeni za svoja prava nakon raspada države kao što je to bila Jugoslavija.”
Milan Petronijević ističe da je pitanje dvojnih državljanstva uvek osetljivo pitanje i da ga zato treba rešavati u skladu sa najvišim evropskim standardima:
“Vrlo je važno da kroz jedan zajednički dogovor koje bi postigle i Srbija i Crna Gora i druge bivše jugoslovenske republike, da se dođe do jednog takvog rešenja koji bi bio u interesu ljudi koji žive na ovim prostorima, jer državljanstvo je jako važno, ono, naprosto, otvara pristup svim pravima u jednoj zemlji i olakšava život.”
Osim informacije da je Nacrt sporazuma o dvojnom državljanstvu pripremljen i da se temelji na međunarodnoj praksi država slične demografske i brojčane strukture, sa zvaničnih adresa prije početka najavljenih pregovora sa Srbijom nijesu željeli da daju detaljnije informacije. Crnogorska vlast priznaje da su njihovi prijedlozi kojima se oštro protivi prosrpska opozicija restriktivni, ali to pravdaju obavezom zaštite državnih interesa.
Crna Gora za restriktivan model
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave pripremilo je Nacrt sporazuma za vođenje pregovora o dvojnom državljanstvu koje bi ovih dana trebalo da usvoji Vlada. Iako se pripremljeni dokument ne odnosi samo na Srbiju dominantna pažnja kompletne javnosti usmjerena je na rješavanje tog pitanja prevashodno sa Beogradom. Najavljeni su pregovori ministara Jusufa Kalamperovića i Ivice Dačića. O sadržini nacrta sporazuma pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Svetozar Đurović za naš program kaže:
"Kroz ova dokumenta slijedi se relevantna međunarodna dokumenta o državljanstvu. Praksa država koje su po teritoriji i broju stanovnika male i nastoji se naći prava mjera zaštite interesa države i ostvarivanje interesa pojedinaca."
Đurović podsjeća da bilateralni sporazumi o dvojnom državljanstvu nijesu tipski i da se njima mogu regulisati različiti modeli dogovora o tom pitanju, između država. Crna Gora se za razliku od Srbije opredijelila za restriktivan model koji predviđa da dobijanje duplih pasoša bude izuzetno restriktivno. Ministar Kalamperović se pozvao na Evropsku uniju koja, prema njegovim riječima, ne gleda blagonaklono na duple pasoše, a njegov pomoćnik Đurović poziciju Crne Gore ovako pravda:
"Moramo biti svjesni da dvojno državljanstvo ima i određene negativne posljedice i da se time može otvoriti više spornih pitanja nego što će riješiti neka postojeća pitanja. Iz tog razloga široko postavljeno ostvarivanje dvojnog državljanstva nije često u uporednoj praksi, a pitanje je da li je dalo neka konkretna dobra rješenja."
Podršku crnogorskom prijedlogu dao je prošle nedjelje i predsjednik Filip Vujanović:
"Mislim da bi što prije trebalo ponuditi sporazum. U svemu sam saglasan sa onim što je na nivou principa saopštio ministar unutrašnjih poslova. Mislim da moramo imati pristup koji će biti restriktivan, koji slijedi praksu država koje imaju ovakvu demografsku strukturu kakvu u demografiji ima Crna Gora."
Prema prijedlogu za pregovore, dvojno državljanstvo je izuzetak i moći će da ga zadrže samo oni koji su ga imali do proglašenja crnogorske nezavisnosti. Crnogorski Ustav daje mogućnost da se do 22.oktobra građani odluče da li će uzeti crnogorsko ili drugo državljanstvo, što znači da će pojedini građani koji žele crnogorsko državljanstvo biti u poziciji da se odreknu već stečenog srpskog. Bivši sudija Ustavnog suda profesor Blagota Mitrić kaže da uvažava iznesene razloge vlasti, ali sa druge strane on kaže:
"Sa druge strane imamo kontračinjenice koje idu u prilog liberalnijem uređenju ovoga dvojnoga državljanstva. A to je da i ova država, da rečem, eto, postojala je najmanje od '45. godine kao jedna zajednica i to federacija đe su svi njeni građani imali državljanstvo te države. I čini mi se da su to činjenice, a s obzirom na to da je Srbiji ipak po nekakvim tradicionalnim, istorijskim i drugim razlozima kao najbliža Crnoj Gori da smo čak bili u jednoj državi i sami kao državna zajednica, čini mi se da je trebalo taj rok pomjeriti bar za ona lica koja su imala biračko pravo."
Srpske stranke oštro se protive rješenjima vlasti, i odmah po otvaranju problema državljanstva između Crne Gore i Srbije dvojica čelnika Srpske narodne stranke Andrija Mandić i Narodne stranke Andrija Mandić i Predrag Popović, koristeći što liberalni srpski zakon predviđa mogućnost dobijanja državljanstva za sve Srbe van granica Srbije, uzeli su i srpsko državljanstvo pokušavajući da motivišu crnogorske građane da učine isto. Na pitanje da li se može steći utisak da su ovako restriktivna rješenja crnogorske vlasti motivisana nekom paranojom profesor Mitrić kaže:
"Taj argument o tome da ako se daje dvojno državljanstvo, svima i mnogima i tako dalje da će jednog dana doći u pitanje da će biti više državaljana te druge strane nego ovih zvaničnih državljana. Vi to možda s pravom nazivate paranojom, ali ja bih to nazvao antiargumentom. Što se tiče tih pitanja kao što je biračko pravo to je već riješeno, tu ne može biti nikakvoga straha jer je to riješeno Ustavom da biračko pravo u Crnoj Gori imaju državljani Crne Gore, naglašavam, koji imaju prebivalište u Crnoj Gori."
