Dostupni linkovi

Hrvatsko državljanstvo za više od milijun ljudi


Zagreb

Slučaj doktora Ognjena Šimića, koji je na dan izricanja presude na riječkom Županijskom sudu na devet godina zatvora zbog korupcije iskoristio činjenicu da osim hrvatskog ima i bosanskohercegovačko državljanstvo, i „sklonio“ se u Sarajevo aktualizirao je pitanje dvojnog državljanstva u Hrvatskoj.

Dosada se to pitanje potezalo isključivo pred parlamentarne i predsjedničke izbore, kada su stranke lijeve orijentacije pet minuta do 12 upozoravale da će HDZ još jednom dobiti nekoliko mjesta u Saboru više zbog glasova bosanskohercegovačkih Hrvata.

Kada su pred nekoliko godina visoki dužnosnici bosanskohercegovačkog HDZ-a Ante Jelavić i Ivan Bender nakon osude za pronevjere iskoristili svoje dvojno državljanstvo i sklonili se u Hrvatsku, mediji su galamili nekoliko dana, i bura se stišala. Sada, kada je riječki liječnik koji je prvostupanski osuđen zbog toga što je od na smrt bolesnih ljudi uzimao novac da im preko reda operira srce, možda ipak hrvatska javnost napravi pritisak, i konačno se učini nešto da se takvi slučajevi više ne mogu dešavati.


Kako je sve krenulo sa dvojnim državljanstvom? Hrvatska je nakon osamostaljenja, kao i neke druge države sa brojnom dijaporom, dijelila državljanstvo etničkim Hrvatima na svim kontinentima. Po podacima Hrvatske matice iseljenika, samo na prostoru bivše Jugoslavije oko milijun i 150.000 ljudi zatražilo je i dobilo hrvatsko državljanstvo. Trebali su se odreći prijašnjeg državljanstva, ali – kako je, primjerice, Bosna i Hercegovina bila u ratu i nadležni organi nisu bili dostupni, dali biste takozvano zajamčenje da ćete donijeti otpust iz starog državljanstva, a sve se to poslije nije provjeravalo. Tako da hrvatska policija nema evidenciju da je netko, primerice, i bosanski državljanin, kaže za naš radio pravnica sa gotovo četiri decenije iskustva u vladinom i nevladinom sektoru Ankica Gorkić:


„Imaju samo to da je hrvatski državljanin. A to da li je i bosanski državljanin, to bi trebala imati Država Bosna i
Hercegovina. Ti podaci su se naravno trebali razmijeniti i reći – ha, kod nas su ti isti ljudi, imaju i bosansko državljanstvo, znači – dvojni su državljani! Do toga nikada nije došlo.“


Dakle, preko milijun državljana ostalih eks-jugoslavenskih država ima i hrvatsko državljanstvo. Međutim, i druge nove države iz regije davale su državljanstva u većoj ili manoj mjeri. Ankica Gorkić:


„A koliko takvih 'prebjega' ima – to nitko živ ne zna! Evo sada ovaj Slovenac koji se pojavio kao ratni zločinac – njemu Slovenija nije oduzela državljanstvo. On je otišao iz Slovenije, naselio se u Republiku Srpsku, sigurno su mu oni tamo dali neko državljanstvo, tko zna?! I sad se skriva u Republici Srpskoj.“


Slučaj doktora Šimića još je jednom ukazao na mogućnost zloupotrebe dvojnog državljanstva. Kako da se izbjegne da netko spas od kaznenog progona ili izdržavanja kazne ne potraži u onoj drugoj državi čije državljanstvo ima? Profesorica Zlata Đurđević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta za naš radio kaže kaže kako se može izreći mjera pritvora do završetka kaznenog postupka:


„Znači, kada izreknete kaznu, onda je možete i izvršiti, na primjer upućivanjem u zatvor. Znači osoba bi cijelo vrijeme postupka morala biti u pritvoru. Postoji još jedna mjera – takozvana mjera opreza: oduzimanje svih putnih isprava i svih isprava za prijelaz granice. Međutim, u pogledu naših okolnih država, pogotovo Bosne i Hercegovine, mislim da se niti tako ne bi mogao spriječiti izlazak iz zemlje.“


Postoji institut ustupanja kaznenog progona drugoj državi, pa vi osobu koja je pobjegla k vama morate ili suditi, ili izručiti, nastavlja profesorica Đurđević:


„Znači, ako ga nećete izručiti, onda morate suditi stranog državljana onako kako to traži država u kojoj je on počinio kazneno djelo. Naravno da i u međunarodnom pravu postoje načini da se prema počinitelju kaznenog djela provede kazneni postupak, ali ta druga država mora biti voljna to učiniti, i to je na njenoj dispoziciji.“


Dvojno državljanstvo imalo je i dobrih strana – 95 posto izbjeglih hrvatskih Srba ima i hrvatsko državljanstvo, i državljanstvo neke od država sljednica Jugoslavije, kaže za naš radio voditelj pravnih poslova Srpskog demokratskog foruma Dragan Matić:


„Svakako, dvojno državljanstvo je doprinijelo da se ti ljudi integrišu u društvo u Srbiji, a istovremeno da riješe određena svoja – bar imovinska – prava u Republici Hrvatskoj. Znači, naša ocjena je da je dvojno državljanstvo u tome dosta pridonijelo.“


Vratimo se na kazneni progon i njegovo izbjegavanje. Donedavni dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski kaže da je vrijeme da se konačno među državama dogovori ustupanje kaznenog progona:


„A dugoročno rješenje je veoma jednostavno – nalazi se u konvenciji Vijeća Europe koja traži ukidanje dvojnog i višestrukog državljanstva s argumentom da to naprosto uvodi sustav nereda, a ne sustav reda - ne zna se tko gdje plaća porez, ne zna se tko gdje ide u vojsku, ne zna se koje je državljanstvo primarno itd. To će se kad-tad vjerojatno morati napraviti.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG