Dostupni linkovi

Strategija kornjače na putu ka EU


Gost nedjeljnog intervjua Radija Slobodna Evropa je Dragiša Janjušević, predsjednik Centra za političku edukaciju i istraživanja, koji govori o tekućem procesu integracije Crne Gore u Evropsku uniju, unutrašnjoj političkoj sceni i pitanju eventualnog priznanja nezavisnosti Kosova.

RSE: Gospodine Janjuševiću, da li vi želite da Crna Gora postane članica Evropske unije i zašto?

Janjušević: Naravno, to je želja svakog dobromislećeg građanina Crne Gore. Razlozi nijesu mnogo komplikovani za objašnjenje. Evropska unija predstavlja određen kvalitet samog života i prihvatanje određenih standarda porodice zemalja Evropske unije. To je jedan sociološki fenomen, ne toliko ni ekonomski, privredni, ili kulturni koliko sociološki, jedna tranzicija svijesti koju moramo prilagoditi većem kvalitetu i života i svega onoga što podrazumijeva članstvo u Evroskoj uniji.

RSE: Crnoj Gori predstoji apliciranje za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. U vezi toga je, u domaćoj javnosti bilo dosta špekulacija: prvo sa predvidjanjima da će se to desiti u prvoj polovini, a posle da će to biti do kraja ove godine, za vrijeme francuskog predsjedavanja. Istovremeno, su se mogle čuti i ocjene da vlast i ne želi da žuri sa upućivanjem ovog zahtjeva, jer se, navodno, poslije toga zemlja aplikant daleko strožije kontroliše od strane Evropske unije?

Janjušević: Važnost aplikacija jeste u tome da pokazujemo svoju ozbiljnost prema tom procesu. Crna Gora je zaista euforično najavljivala aplikaciju za jul mjesec. Odjednom se volšebno to odložilo za jedan period za koji ne znamo da li je to jesen, da li je to kraj godine ili je to još malo dalje. Mislim da aplikacija prije svega pokazuje ozbiljnost u procesu evropskih integracija. Mi očigledno nijesmo zadovoljili određene kriterijume i očigledno nam sami status aplikanta, odnosno malo jača dinamika i monitoring od strane Evropske unije koji slijedi poslije toga u ovom trenutku ne odgovara. Zbog toga smo pribjegli strategiji kornjače jednog milimetarskog puta ka Evropskoj uniji, što po meni je jako loše jer samo odlaganje aplikacije jeste jedan signal i pored dobrih namjera tada predsjedavajuće Slovenije Evropskom unijom da Crna Gora za njenog mandata aplicira to se nije desilo.

RSE: Da li irsko „ne“ Lisabonskom sporazumu zaista predstavlja smetnju evrointegracijskom procesu Crne Gore?

Janjušević: To iskreno smeta, u ovom trenutku smeta jer Evropska unija je pred nekom vrstom prekompozicije, rekonfiguracije i sada unutar sebe traži određene modalitete kako to da izvede na najbezbolniji način. Lisabonski sporazum je jedan od tih modaliteta koji se pokazao kao loš potez neuspjeha Ustava Evropske unije. Kada je Lisabonski sporazum jedna vrsta prepakovanog Ustava Evropske unije kao određenog modaliteta koji bi našao određenu formu za sve zemlje, međutim i to se pokazalo kao loše rješenje i sada će se tražiti novo rješenje. I to je zaista prepreka što se tiče Crne Gore i njenog projekta vezano za evropske integracije tako da moramo sačekati što će Evropska unija unutar sebe da odluči, a ono što je sigurno jeste da će Evropska unija u svom novom modalitetu imati nove mahanizme za nove potencijalne članice koje će biti sigurno, sigurno strožije nego što su bile do sada jer već imamo slučajeva sa Bugarskom i Rumunijom gdje se određena pomoć iz fondova Evropske unije uskraćuje zbog neozbiljne borbe protiv korupcije, kriminala i svih tih pošasti koje su prenesene iz tog ranijeg perioda u Evropsku uniju, tako da će novi mehanizmi sigurno biti primijenjeni, koji će biti mnogo, mnogo strožiji za potencijalne članice Evropske unije.

RSE: Put ka Evropskoj uniji je dug. Potrebno je uskladiti pravni i ekonomski sistem, prihvatiti određene standarde, sistem vrijednosti, način života, pravila ponašanja... Mnogi su skloni ocjeni da će upravo reforma svijesti, koja podrazumijeva dosljedno poštovanje ne samo pisanih, već i nepisanih pravila, ustvari biti najteži dio procesa integracije u Evropsku uniju. Kako savladati te ogromne mentalitetske i kulturološke razlike?

Imamo jedno društvo sa institucijama koje su na izdisaju iz prostog razloga što imamo takvu situaciju da donosimo veliki broj propisa zakona, akata koji su zaista samo obično slovo na papiru i koji apsoluno nemaju nikakvu institucionalnu težinu...

Janjušević: To je ovdje zaista jedan mentalitetski problem. Imamo jedno društvo sa institucijama koje su na izdisaju iz prostog razloga što imamo takvu situaciju da donosimo veliki broj propisa zakona, akata koji su zaista samo obično slovo na papiru i koji apsoluno nemaju nikakvu institucionalnu težinu. Kada postanemo aplikant, ako dobijemo status kandidata mislim taj monitoring od strane Evropske unije će biti rigorozan. Mi ćemo morati zaista da vodimo računa o najbanalnijim stvarima, a kamoli o ovako krupnim stvarima kao što su korupcija, kriminal, odustvo medija, ljudska prava i slobode. Recimo, Hrvatska je dobila jedan formular sa preko četiri hiljade pitanja na koja je morala da odgovori vezano za ogroman set problema i pitanja iz svog društvenog života i načina na koji to rješava. Tako da aktuelne vlasti u Crnoj Gori savršeno znaju što ih čeka kada dobiju status kandidata. Čeka nas jedan monitoring koji će morati da neutrališe svu našu užasnu praksu koju smo do sada imali a to je jedan veliki, veliki broj zakona koji samo postoje u fijokama. Svaki segment života će morati da se realizuje na jedan radikalan način.

RSE: Evropska unija se vrlo često shvata kao El Dorado, gdje čeka dobar i lagodan život. Da li dijelite utisak da su balkanski narodi privrženi Evropskoj uniji zbog ubijeđenja da će samim učlanjenjem imati veće plate, a ne zbog iskrene želje da sa drugim evropskim narodima dijele utvrđene, evropske vrijednosti?

Janjušević: To je zaista jedno iskrivljeno mišljenje da se Evropska unija shvata kao jedna rajsko ostrvo gdje nas čekaju samo benefiti i ništa drugo. Pitanje Evropske unije jeste jedno pitanje prije svega odgovornosti, odgovornosti koja sama po sebi podrazumijeva podjelu i vrijednosti, a samim tim i znači i pristupa svim određenim segmentima života i privrednom i kulturnom i ekonomskom i sportskom i svakom ostalom tako da mi imamo jedno iskrivljeno mišljenje, a mislim da je pravi pristup svakako za Evropsku uniju kao prije svega jedan sistem, sistem velike, velike odgovornosti i ozbiljnosti, a iz toga proizilazi sve ostalo, svaki ostali kvalitet i standard koji Evropska unija podrazumijeva. Mislim da se kod nas malo radi na toj kvalitetnoj edukaciji. Problem Crne Gore jeste što ima neku vrstu nekritičkog integralizma bilo da se radi o Evropskoj uniji bilo da se radi o NATO-u bilo da se radi o bilo kojoj vrsti integracije mi imamo jedan pristup nekritičkog integralizma. Moramo građane uputiti na sve dobre i na loše strane. Nijedna institucija, nijedna forma nije savršena. Mi tu imamo veliki problem, problem u tom nekritičkom integralizmu koji se ispoljava u Crnoj Gori u svakom mogućem domenu.

RSE: Jedna svakodnevna i opšteprisutna pojava koja govori o društvu kao neevropskom je i dosljednost u ležernom odnosu prema primjeni zakona.

Janjušević: To je zaista veliki problem koji nas udaljava od porodice tako da se bojim to kada shvatimo na pravi način da ne budemo u zakašnjenju za ostalim balkanskim zemljama koje će uhvatiti priključak za Evropsku uniju. Kada budemo shvatili taj problem shvatićemo da moramo da reformišemo sve institucije, da moramo svu vlast iz Ustava da preselimo tamo gdje joj je zaista mjesto u institucije sistema. To znači da ćemo morati određene vrste političkih monopola izmjestimo i da stvarna moć bude tamo gdje joj je po Ustavu mjesto. Ako smo ustavno definisani kao parlamentarna demokratija sa institucijama sistema to tako mora da bude. I to savršeno znaju ljudi iz Brisela i evropske administracije tako da se taj monitoring non stop očitava kroz izvještaje bilo da se tu radi kroz izvještaj evropske komisije, bilo kroz izvještaje Savjeta Evrope gdje upravo imamo te nedostatke kao glavne, kao krucijalne. To je nefunkcionisanje institucija, a to je kao jedna rezultanta gotovo nikakva primjena našeg zakonodavstva koje na papiru jeste zaista kvalitetno i na papiru zaista jeste usaglašeno sa mnogim evropskim zakonima i standardima, ali u životu to ne funkcioniše.

RSE: Korupcija i organizovani kriminal?

Očigledno da se sudska vlast nikako ne može uhvatiti na pravi način u koštac dok se ti politički monopoli ne razbiju i ne izmjeste ti centri moći preraspodijele na one institucije kojima im to Ustav definiše i garantuje...

Janjušević: Upravo iz tih razloga što jedna politička moć, jedan politički monopol ne želi da se razmjesti u institucije sistema. Kada bi zaista bila na vlasti sudska, izvršna i zakonodavna vlast i imale svoju ustavnu težinu koja im je predviđena mi bismo imali jednu sasvim drugačiju situaciju. Sva vlast kod nas je koncentrisana kod političkih partija i ti politički monopoli zaista žele ostati tvrdi i netaknuti i onda trpe takve instance kao što je jedna sudska vlast, zakonodavna, kao što su i druge institucije sistema i imamo jedan taj veliki problem da izvještaji koji dolaze od Evropske komisije, Savjeta Evrope, Stajt Departmenta, raznoraznih instituta koji vrše monitoring nad ovim prostorom ti izvještaji kao glavne koče faktore Crne Gore u njenom daljem razvoju i u našim integracijama vide korupciju i organizovani kriminal. Očigledno da se sudska vlast nikako ne može uhvatiti na pravi način u koštac dok se ti politički monopoli ne razbiju i ne izmjeste ti centri moći preraspodijele na one institucije kojima im to Ustav definiše i garantuje.

RSE: Unutrašnja politička scena bi se prije mogla okarakterisati kao balkanska nego evropska. U prilog tome govori i ko zna koji put viđeno durenje opozicije koja bojkotuje parlament i stalno vraćanje snu o ujedinjenju opozicionih partija u jedan front za rušenje vladajuće koalicije. Sada su u taj front, po uzoru na koncept DOS-a, koji je u Srbiji srušio Miloševića, pozvani i sindikati i nevladine organizacije. Koliko je ovaj projekat realan i zašto mu se opozicija stalno vraća?

Janjušević: Po meni taj projekat nije realan i nije izvodljiv, prije svega zato što mislim da namjere nijesu iskrene. Namjera koja dolazi od Pokreta za promjene ima za krajnji cilj povratak nekog opozicionog liderstva koje je ta partija imala prije donošenje Ustava. Sa druge strane, Srpsku Listu takođe ne interesuje jedan široki opozicioni front iz razloga što oni žele da budu primat najjače opozicione grupacije koju su stekli poslije predsjedničkih izbora i koju su potvrdili poslije predsjedničkih izbora u Crnoj Gori tako da mislim da nijedna ni druga grupacija nijesu na nekom iskrenom fonu zagrijane za ujedinjenje opozicije, da prije svega tu gledaju partijske i političke interese, a ne neke šire interese koji bi mogli dovesti do određenih promjena u Crnoj Gori. Tako da vidim da neke inicijative koje dolaze od manjih stranaka u jednom širokom frontu koji bi bio usmjeren na mijenjanje jedne vlasti koja traje dvadeset godina mislim da se kod tih partija, Pokreza za promjene i Srpske Liste ne shvataju na jedan ozbiljan i pravi način i to mi daje za pravo da razmišljam na ovakav način i da ih tretiram kao neiskrene u pravljenju platforme za ujedinjenje opozicije.

RSE: Nedavno je jedan od najuticajnijih ljudi vladajuće Demokratske partije socijalista, Svetozar Marović, rekavši da Crna Gora trpi pritiske u vezi priznavanja nezavisnosti Kosova, te da se to pitanje teško može pretpostaviti evropskim integracijama, praktično, nagovijestio moguće priznavanje Kosova. Kako bi Crna Gora trebalo da se postavi u ovoj situaciji?

...ako Evropska unija nema jedinstven stav po tom pitanju, ako region nema jedinstven stav po tom pitanju, zašto bi Crna Gora sad žurila i narušavala neku regionalnu harmoniju žurila sa priznavanjem nezavisnog Kosova...

Janjušević: Crna Gora se tu jako loše postavila od samog početka. Mislim da su tu dosta bili magloviti stavovi da ćemo mi to da uradimo, nećemo mnogo žuriti, nećemo mnogo ni kasniti, ali mislim da Crna Gora ne može da sagleda ni svoj i regionalni značaj i značaj u toj priči oko evropskih integracija i Kosova koje ja doživljavam kao jedan loš izgovor manipulisanja sa evropskim integracijama vezano za pitanje Kosova. Želim da kažem da ako Evropska unija nema jedinstven stav po tom pitanju, ako region nema jedinstven stav po tom pitanju, zašto bi Crna Gora sad žurila i narušavala neku regionalnu harmoniju žurila sa priznavanjem nezavisnog Kosova. Mislim da u ovom trenutku Crna Gora trpi pritiske koji su zaista gotovo i očigledni, ali i da je Crna Gora napravila jedan loš izbor u samom tom činu priznavanja nezavisnog Kosova kada je izašla sa jednom tezom koja joj se sada vraća kao bumerang, to da neće mnogo žuriti, ali da neće mnogo ni kasniti sa priznavanjem nezavisnog Kosova. Mislim da ako region nije jedinstven po tom pitanju, ako nije Evropska unija zašto bi sada Crna Gora svoj državno istorijski potencijal i kredit trošila na jedan takav način i odnose koje je imala u regionu narušavala zarad jednog priznanja koje može doći i kasnije. Zašto ne i kao 192 zemlja, zašto ne reći da ćemo Kosovo priznati kao 192 zemlja. I to je stav.

XS
SM
MD
LG