Dostupni linkovi

Spor struke oko pravopisa


Nakon što je Ustavom prošle godine ozvaničena upotreba crnogorskog jezika i tako stavljena tačka na srpsko crnogorsku jezičku polemiku, standardizacija i kodifikacija crngoorskog jezika izazvala je nove polemike. Po svemu sudeći spor je nastao oko toga da li jezik treba da prati nove tokove ili da počiva na arhaizmima. U svakom slučaju tekst budućeg pravopisa i pored sporenja biće proslijeđen Savjetu za obrazovanje.

Članovi Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika od kojih smo pokušali dobiti njihovo viđenje nastalog problema, tvrde da je za sada postignut dogovor da se za medije oglašava samo predsjednik Branko Banjević i da žele da ga poštuju, inače bi, kako kažu, rado govorili o svemu. Sam predsjednik Savjeta Branko Banjević nije zbog obaveza imao vremena da nam bude sagovornik, uz obećanje da će to učiniti sjutra.

Odmah po okončanju sjednice savjeta Banjević je za podgoričke "Vijesti" potvrdio da na jučerašnjem sastanku nije postignut dogovor, ali da će u ime, kako je rekao, većine članova koju predstavlja Savjetu za obrazovanje dostaviti tekst budućeg pravopisa. Banjević je takođe potvrdio da su se članovi Savjeta mimoišli, kako je objasnio, «zbog različitog odnosa prema temeljnim vrijednostima crnogorskog identiteta». On vjeruje da takav pristup pojedinih članova Savjeta crnogorskom jeziku nije krenuo, kako je rekao, iz zle namjere već iz straha od neprihvatanja stavova Savjeta.

A sve je počelo izjašnjavanjem o pravopisnim načelima kojim je bilo predviđeno da crnogorski jezik ima 33 glasa sa dva nova u pismima i jednim čije bi postojanje bilo samo konstatovano u pravopisu, ali ne i kodifikovano čemu su se usprotivili profesorice Tatjana Bečanović i Zorica Radulović, kao i profesor Igor Lakić.

"Takođe je bilo predviđeno da dosljedno bude sprovedeno ijekavsko jotovanje, te da samo u specifičnim slučajevima postoje dubleti", rekao je Banjević, dodajući da je nakon potpisivanja pravopisnih načela formirana i radna grupa koju su činili on, Adnan Čirgić, Rajka Glušica i Zorica Radulović sa ciljem da se sve primjedbe upućene radnoj verziji pravopisa crnogorskog jezika usklade sa tim načelima. Podsjetimo, o ovom problemu, a nakon što je nezvanično u medijima objavljeno da je došlo do spora, prije desetak dana za naš radio profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću Zorica Radulović je rekla:

"Problem je što jedna grupa želi da uvede taj glas Đ i S' i to ijekavsko jotovanje tipa đed, đevojka i slično bude jedino ispravno. Druga grupa ja i Glušica i još neki smo za to da se ne uvodi glas Đ i da se pored jotovanih oblika đed, đevojka i slično javljaju i oni nejotovani djed, djevoka."

Profesorki Radulović i ostalima koji se protive ponuđenim načelima pravopisa naknadno su se priključili i Rajko Cerović i Rajka Glušica koji su najavili da će primjedbe biti dostavljene kao njihova verzija pravopisa, što nam je tada nagovijestila profesorka Radulović:

"Ako se ne usaglasimo možda se pojave dva pravopisa i onda će se pred Savjetom za školstvo vidjeti koji od njih da se prihvati. Važno je da pravopis završimo sada jer 22. već ga dajemo u štampu, a za gramatiku ima vremena."

Branko Banjević je sa druge strane, nakon jučerašnje sjednice Savjeta, rekao "Vijestima" da je pravopisna verzija manjine zapravo preprađen Čirgićev tekst u koji su unijete grube izmjene, neusklađene sa pravopisnim načelima, te da će Čirgić u slučaju da se ta verzija dostavi na uvid Savjetu za opšte obrazovanje zahtijevati poštovanje autorskih prava. Ni Adnan Čirgić nam, vjerovatno shodno dogovoru na Savjetu, danas nije odgovarao na telefon.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG